Piranjske zidine

piran obzidje kostanjsek 2013
Piranjske zidine je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Najstarija gradska jezgra bila je opasana najvjerojatnije već u 7. stoljeću; bila je podijeljena na četvrti koje su se nazivale po gradskim vratima: Miljska, Stolna, Osrednja i Poljska. Zidine su se s razvojem grada pomicale prema jugoistoku i postupno uključivale nove četvrti koje su nastajale izvan njih. Dio zida koji je okruživao najstariji dio grada na području rta (prve zidine) nije mijenjao svoj tijek, nego ga je trebalo samo više puta temeljito obnoviti. U završnoj fazi širenja, početkom 16. stoljeća, tzv. treće zidine obuhvatile su čitav poluotok. U međuvremenu su nastale tzv. druge zidine, koje su uključivale i četvrt Marčanu. Njihov je ostatak sačuvan u obliku prvih Rašporskih vrata. Najveći dio očuvanih zidina, koji potječe iz razdoblja od početka 15. do sredine 16. stoljeća, postao je sastavni dio srednjovjekovne gradske strukture. Posebnu povijesnu vrijednost ima njihov najopsežniji sačuvani ostatak na obronku Mogorona, kojim se povijesna gradska jezgra završava. Zidine, dovršene u razdoblju 1470.–1534., imale su osam obrambenih tornjeva. Vanjska strana zidina pokazuje tipičnu obrambenu izvedbu s blagim kosim nagibom. Odlikuje ih i iznimna visina. Prije nekoliko godina obnovljeni su pojedini dijelovi tornjeva i povezana stubišta, pa je pristup moguć i posjetiteljima. Zidine su nastajale postupno, a veći dio upravo u vrijeme kada se zbog uporabe baruta promijenio način ratovanja, što je zahtijevalo novi oblik gradske obrane. Po obliku su se gradske zidine prilagođavale srednjovjekovnom načinu ratovanja. Do danas je sačuvano sedam gradskih vrata, nekadašnjih ulaza kroz zidine u grad. Prva Rašporska vrata u gotičkom stilu izgrađena su u sklopu gradskih zidina. Do njih se može doći Rozmanovom ulicom. Druga Rašporska vrata (također u Rozmanovoj ulici) izgrađena su 1470. Njima završava zbijeni dio trećih zidina sa sedam tornjeva, koji imaju karakterističan šiljasti luk i još vidljive kamene šarke vrata. Gradska vrata Marčana izgrađena su 1534. Vode u današnju Ulicu slobode. Sagrađena su u renesansnom stilu i čine dio trećih zidina. Miljska vrata iz 13. stoljeća među najstarijim su sačuvanim vratima u gradu. Ime su dobila po staroj Miljskoj ulici u gradskoj četvrti Punta, koja je vodila prema moru. Dolfinova vrata (Savudrijska ulica) najljepša su sačuvana gotička vrata u gradu. Izgrađena su 1483., a podigao ih je tadašnji gradonačelnik Dolfin. Prepoznaju se po karakterističnom grbu s tri dupina. Također su jedina vrata u gradu koja su zadržala izvorni oblik – jednostavnu formu šiljastog gotičkog luka. Poljska vrata vjerojatno su iz 15. stoljeća. Uz njih je nekoć stajala crkvica ili kapela sv. Jakova, koja je bila povezana s Lodžom i s nekadašnjom Gradskom vijećnicom. Barokna vrata sv. Jurja stopljena su sa Sudskom palačom, pa ih mnogi putnici ne doživljavaju kao zaseban objekt, nego kao dio palače. Obnovljena su 1660. Godine 1991. grad Piran pridružio se međunarodnoj udruzi Prijateljski krug obzidnih gradova sa sjedištem u engleskom gradu Tenbyju. Udruga ima više od 130 članica koje se svake godine okupljaju na savjetovanju i razmjenjuju iskustva. Godine 1998. u općini Piran održan je susret gradonačelnika obzidnih gradova.

Najstarija gradska jezgra bila je opasana najvjerojatnije već u 7. stoljeću; bila je podijeljena na četvrti koje su se nazivale po gradskim vratima: Miljska, Stolna, Osrednja i Poljska. Zidine su se s razvojem grada pomicale prema jugoistoku i postupno uključivale nove četvrti koje su nastajale izvan njih. Dio zida koji je okruživao najstariji dio grada na području rta (prve zidine) nije mijenjao svoj tijek, nego ga je trebalo samo više puta temeljito obnoviti.

Piransko_obzidje

U završnoj fazi širenja, početkom 16. stoljeća, tzv. treće zidine obuhvatile su čitav poluotok. U međuvremenu su nastale tzv. druge zidine, koje su uključivale i četvrt Marčanu. Njihov je ostatak sačuvan u obliku prvih Rašporskih vrata. Najveći dio očuvanih zidina, koji potječe iz razdoblja od početka 15. do sredine 16. stoljeća, postao je sastavni dio srednjovjekovne gradske strukture. Posebnu povijesnu vrijednost ima njihov najopsežniji sačuvani ostatak na obronku Mogorona, kojim se povijesna gradska jezgra završava. Zidine, dovršene u razdoblju 1470.–1534., imale su osam obrambenih tornjeva. Vanjska strana zidina pokazuje tipičnu obrambenu izvedbu s blagim kosim nagibom. Odlikuje ih i iznimna visina. Prije nekoliko godina obnovljeni su pojedini dijelovi tornjeva i povezana stubišta, pa je pristup moguć i posjetiteljima.

Pogled_z_gradu

Zidine su nastajale postupno, a veći dio upravo u vrijeme kada se zbog uporabe baruta promijenio način ratovanja, što je zahtijevalo novi oblik gradske obrane. Po obliku su se gradske zidine prilagođavale srednjovjekovnom načinu ratovanja. Do danas je sačuvano sedam gradskih vrata, nekadašnjih ulaza kroz zidine u grad. Prva Rašporska vrata u gotičkom stilu izgrađena su u sklopu gradskih zidina. Do njih se može doći Rozmanovom ulicom.

Druga Rašporska vrata (također u Rozmanovoj ulici) izgrađena su 1470. Njima završava zbijeni dio trećih zidina sa sedam tornjeva, koji imaju karakterističan šiljasti luk i još vidljive kamene šarke vrata.

Gradska vrata Marčana izgrađena su 1534. Vode u današnju Ulicu slobode. Sagrađena su u renesansnom stilu i čine dio trećih zidina.

Miljska vrata iz 13. stoljeća među najstarijim su sačuvanim vratima u gradu. Ime su dobila po staroj Miljskoj ulici u gradskoj četvrti Punta, koja je vodila prema moru.

Dolfinova vrata (Savudrijska ulica) najljepša su sačuvana gotička vrata u gradu. Izgrađena su 1483., a podigao ih je tadašnji gradonačelnik Dolfin. Prepoznaju se po karakterističnom grbu s tri dupina. Također su jedina vrata u gradu koja su zadržala izvorni oblik – jednostavnu formu šiljastog gotičkog luka.

Poljska vrata vjerojatno su iz 15. stoljeća. Uz njih je nekoć stajala crkvica ili kapela sv. Jakova, koja je bila povezana s Lodžom i s nekadašnjom Gradskom vijećnicom.

Barokna vrata sv. Jurja stopljena su sa Sudskom palačom, pa ih mnogi putnici ne doživljavaju kao zaseban objekt, nego kao dio palače. Obnovljena su 1660.

Godine 1991. grad Piran pridružio se međunarodnoj udruzi Prijateljski krug obzidnih gradova sa sjedištem u engleskom gradu Tenbyju. Udruga ima više od 130 članica koje se svake godine okupljaju na savjetovanju i razmjenjuju iskustva. Godine 1998. u općini Piran održan je susret gradonačelnika obzidnih gradova.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment