Jurčićeva rodna kuća

jurciceva 1
Jurčićeva rodna kuća je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Muljava je drago dolenjsko selo povezano s imenom Josipa Jurčiča. Ondje je proveo mladenačke godine i kasnije u književnim slikama sačuvao duh svojega vremena i crte ljudi iz svakodnevice. Svojim je djelima postavio čvrste temelje slovenskoj pripovjednoj književnosti; napisao je prvi slovenski roman Deseti brat, niz duljih pripovijesti, prvu slovensku tragediju Tugomer te više kratkih proznih tekstova. Jurčićevu rodnu kuću 1826. godine podigao je pisčev djed, a do danas nije preuređivana. Tlocrt joj je karakterističan za središnju slovensku seosku kuću 19. stoljeća. Sastoji se od pet uređenih prostorija: predsoblja s crnom kuhinjom i ognjištem, „kuće”, „kamre” te s druge strane predsoblja „štiblca” i podruma. Na sjevernoj strani produžena je malim štalom, nad kojom je nekoć bio drveni sjenik. Danas je u tom dijelu prikazan Jurčićev život i rad. Slovenski etnografski muzej je u razdoblju od 1966. do 1979. domaćinu dopunio dodatnim objektima: pčelinjakom, žitnicom i sušionicom za lan. Uz šumicu je postavljena drvena koliba – Krjavljeva kuća. Iza Jurčićeve rodne kuće nalazi se prekrasan prirodni amfiteatar, gdje lokalna kazališna skupina tradicionalno izvodi Jurčićeva djela.

Muljava je drago dolenjsko selo povezano s imenom Josipa Jurčiča. Ondje je proveo mladenačke godine i kasnije u književnim slikama sačuvao duh svojega vremena i crte ljudi iz svakodnevice.

slika5

Svojim je djelima postavio čvrste temelje slovenskoj pripovjednoj književnosti; napisao je prvi slovenski roman Deseti brat, niz duljih pripovijesti, prvu slovensku tragediju Tugomer te više kratkih proznih tekstova.

slika4

Jurčićevu rodnu kuću 1826. godine podigao je pisčev djed, a do danas nije preuređivana. Tlocrt joj je karakterističan za središnju slovensku seosku kuću 19. stoljeća. Sastoji se od pet uređenih prostorija: predsoblja s crnom kuhinjom i ognjištem, „kuće”, „kamre” te s druge strane predsoblja „štiblca” i podruma. Na sjevernoj strani produžena je malim štalom, nad kojom je nekoć bio drveni sjenik. Danas je u tom dijelu prikazan Jurčićev život i rad.

Slovenski etnografski muzej je u razdoblju od 1966. do 1979. domaćinu dopunio dodatnim objektima: pčelinjakom, žitnicom i sušionicom za lan. Uz šumicu je postavljena drvena koliba – Krjavljeva kuća.

Iza Jurčićeve rodne kuće nalazi se prekrasan prirodni amfiteatar, gdje lokalna kazališna skupina tradicionalno izvodi Jurčićeva djela.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment