Dvorac Rihemberk

Grad Rihemberk
Dvorac Rihemberk je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Dvorac Rihemberk jedan je od najslikovitijih dvoraca u Sloveniji i spomenik državnog značenja. Smješten je na brežuljku s kupastim vrhom, usred strme padine iznad Braniča. Kao utvrda još je od prapovijesti štitio pristup prema Kraškome platou i dalje prema moru, a s druge je strane nadzirao promet dijelom Vipavske doline. Dvorac su krajem 12. stoljeća kao romanički, obodni grad podigli goriški ministerijali s Tirola, gospodari Rihemberški. Kasnije, u prvoj polovici 13. stoljeća, goriški su ga grofovi dodatno utvrdili moćnim gotičkim valjkastim bergfritom koji i danas dominira okolicom. Dva daljnja obrambena prstena s kulama novi su vlasnici, Habsburgovci, najprije podigli u kasnogotičkom obliku početkom 16. stoljeća, a zatim i u renesansnom oblikovanju u drugoj polovici istoga stoljeća. Konačan izgled dvorcu je dala obitelj Lanthieri, koja ga je 1626. dobila u feud, a 1649. u vlasništvo. Sredinom 17. stoljeća Lanthierijevi su dvorcu dodali barokna obilježja, dok su u drugoj polovici 19. stoljeća uneseni romantični neogotički elementi. Tijekom 1. svjetskog rata dvorac je služio kao privremena bolnica, a u 2. svjetskom ratu partizani su ga nakon zauzimanja zapalili i minirali. Nakon rata obnovu je započela saveznička vojna uprava, a nakon priključenja Primorske dvorac je nacionaliziran. Prvi obnoviteljski radovi, nakon brojnih devastacija i pljačkanja građevnog materijala, provedeni su tek šezdesetih godina, a radovi na obnovi i prenamjeni traju neprekidno od tada. Tijekom arheoloških iskapanja provedenih sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća potvrđena je naseljenost na tom području u prapovijesti, kasnoj antici i srednjem vijeku, ponajprije zahvaljujući građevinskim ostacima i keramičkim nalazima.

Dvorac Rihemberk jedan je od najslikovitijih dvoraca u Sloveniji i spomenik državnog značenja. Smješten je na brežuljku s kupastim vrhom, usred strme padine iznad Braniča. Kao utvrda još je od prapovijesti štitio pristup prema Kraškome platou i dalje prema moru, a s druge je strane nadzirao promet dijelom Vipavske doline.

Dvorac su krajem 12. stoljeća kao romanički, obodni grad podigli goriški ministerijali s Tirola, gospodari Rihemberški. Kasnije, u prvoj polovici 13. stoljeća, goriški su ga grofovi dodatno utvrdili moćnim gotičkim valjkastim bergfritom koji i danas dominira okolicom. Dva daljnja obrambena prstena s kulama novi su vlasnici, Habsburgovci, najprije podigli u kasnogotičkom obliku početkom 16. stoljeća, a zatim i u renesansnom oblikovanju u drugoj polovici istoga stoljeća.

Konačan izgled dvorcu je dala obitelj Lanthieri, koja ga je 1626. dobila u feud, a 1649. u vlasništvo. Sredinom 17. stoljeća Lanthierijevi su dvorcu dodali barokna obilježja, dok su u drugoj polovici 19. stoljeća uneseni romantični neogotički elementi.

Tijekom 1. svjetskog rata dvorac je služio kao privremena bolnica, a u 2. svjetskom ratu partizani su ga nakon zauzimanja zapalili i minirali. Nakon rata obnovu je započela saveznička vojna uprava, a nakon priključenja Primorske dvorac je nacionaliziran. Prvi obnoviteljski radovi, nakon brojnih devastacija i pljačkanja građevnog materijala, provedeni su tek šezdesetih godina, a radovi na obnovi i prenamjeni traju neprekidno od tada.

Tijekom arheoloških iskapanja provedenih sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća potvrđena je naseljenost na tom području u prapovijesti, kasnoj antici i srednjem vijeku, ponajprije zahvaljujući građevinskim ostacima i keramičkim nalazima.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment