Tivoli je najveći i najljepši ljubljanski park koji seže sve do samog središta grada. Prema nacrtu što ga je 1813. izradio francuski inženjer J. Blanchard, nastao je od parkova koji su okruživali dvorac Podturn i Cekinov grad. Park zauzima približno 5 km² i podijeljen je na tri aleje zasađene kestenima. Uređenje s pojedinačnim cvjetnim parterima i zanimljivim stablima upotpunjuju brojni kipovi i nekoliko fontana. Područje parka nastavlja se prema padinama Rožnika nizom šetnica i trim stazom uz koju su postavljeni elementi za vježbanje na otvorenom.

Slikovito Jakopičevo šetalište u središnjem dijelu parka, danas poznato i po izložbama fotografija velikog formata koje su na otvorenom dostupne tijekom cijele godine, uredio je arhitekt Jože Plečnik.
Nakon što je J. Blanchard oblikovao glavnu zamisao parka, u kasnijim razdobljima slijedila su proširenja i preuređenja. Godine 1880. na zapadnom rubu parka uređen je ribnjak. Uz ribnjak se nalazi manji botanički park sa staklenikom, koji je 2010., na svoju 200. obljetnicu, preuzeo na upravljanje Botanički vrt Ljubljana. U stakleniku je postavljena stalna izložba tropskih i mesoždernih biljaka. Na suprotnoj strani ribnjaka nalazi se dječje igralište, uređeno 1942. i obnovljeno te opremljeno novim spravama 1994. godine.
Park je između 1921. i 1939. preuredio Jože Plečnik, koji je osmislio široko Jakopičevo šetalište, završava pred stubištem pod Tivolskim dvorcem. Šetalište nosi ime po slovenskom impresionističkom slikaru Rihardu Jakopiču.
Godine 1929. prema nacrtima Stanka Bloudka na istočnom rubu parka Tivoli izgrađeno je ljetno kupalište Ilirija, tada najmodernije u Kraljevini Jugoslaviji. Po Bloudku je kasnije nazvan i sportski park ispod Cekinova grada. Ondje su uređeni tereni za tenis, košarku, koturaljkanje i dječje igralište. Osmislio ga je arhitekt Marjan Božič. Godine 1965. prema nacrtima istoga arhitekta podignuta je dvorana Tivoli, namijenjena sportskim priredbama i većim koncertima. U blizini je i dvorana s natkrivenim bazenom, fitnessom i kuglanom, izgrađena 1973. prema nacrtima Fedje Koširja.