Krpanova staza

Krpanova staza duga je 19 km, a s povirjem Iške 23 km. Obično se prijeđe za četiri do sedam sati i nije zahtjevna. Na putu ćete moći upoznati znamenitosti prirodne i kulturne baštine Bloške visoravni. Bloško jezero Bloško jezero umjetnog je podrijetla i nalazi se pokraj naselja Volčje. Nastalo je pregrađivanjem izvora pod obroncima Ogrnika. Godine 2003. jezero je temeljito obnovljeno i uređeno je kupalište. Tako je postalo središnja turističko-rekreacijska točka u općini. U jezeru ima i života: ribe su umjetno unesene, a neke su druge životinje ondje stigle iz okolice. Veći dio godine prisutne su divlje patke, a u proljeće i jesen uz obalu zastaju ptice selice. Ljeti na površini vode cvatu i lokvanji. Nisko močvarište uz Bloščicu Na ravnici uz Bloščicu prostiru se prostrani vlažni travnjaci, među najljepše očuvanima u Sloveniji. Ti travnjaci na pojedinim mjestima prelaze u niska močvarišta. Riječ je o posebnoj vrsti močvarnog staništa koje nastaje ondje gdje su kopneni dijelovi dulje vrijeme ili trajno poplavljeni. Ondje ne uspijevaju ni vodene biljke ni većina kopnenih biljaka, jer je tla malo i siromašno hranjivima. U takvim uvjetima rastu samo biljne vrste prilagođene oskudnom tlu. Mnogo je šaševa, a mogu se naći i neke mesožderke. Najpoznatija je rosika, koja s dlačica na listovima izlučuje ljepljive kapljice s probavnim sokovima te tako „hvata” kukce i iz njih crpi hranjive tvari. Ljepljive zamke koristi i alpska mješinka, koja kukce lovi na ljepljivoj lisnoj plohi. Sv. Duh Sv. Duh jedna je od četrdeset i pet karakterističnih sela raspršenih po Bloškoj visoravni. Idiličan izgled daje joj crkva posvećena Svetom Duhu, poznata još u 17. stoljeću. Današnji oblik dobila je sredinom 19. stoljeća, kada je obnovljena. Godine 1942. oštećena je u bombardiranju, a zvonik je izgorio. Iška Iako je Iška sa svojih 30 km jedna od kraćih slovenskih rijeka, i na ovom kratkom odsječku ima mnogo toga za vidjeti. Teče po tektonskoj rasjednoj zoni, pa su ponegdje nastale duboke klisure i neobične stijenske forme. Izvire na sjevernoj strani Bloške visoravni, blizu sela Lužarji. Uskoro joj se pridružuju još manji izvori, a zatim se spaja s rijekom Zalom i kao Iška teče prema Ljubljanskom barju. Osobito u gornjem toku, uz koji vodi Krpanova staza, Iška je bistra i hladna voda u kojoj se mogu vidjeti potočne pastrve, a pod kamenjem se skrivaju mnogi potočni rakovi. Mlinovi i pilane u Iški Bloška visoravan nije bogata vodama pogodnima za pogon vodenih uređaja. Veći dio godine oni su stajali jer je vladala suša. Stih u pjesmi o Lejsarjevom mlinu kaže: „Tri dni že melje, je komaj za u zelje.” Na Iški, koja ima stalnu vodu, od izvora do ušća u Zalo bilo je osam mlinova i pilana. Ruševine uz Krpanovu stazu pripadaju Rutarskom mlinu, nazvanom po skupini sela razasutih uz desni rub Iške, koja već pripadaju Dolenjskoj. Zavrh - pomnik Bloškemu volu Do nedavno su Blokarji bili poznati kao veliki trgovci govedima. Na sajmovima u Dolenjskoj i Beloj krajini vrijedilo je pravilo: „Ako nema Bločana, nema ni sajma.” Na sajmove su išli i u Hrvatsku te kupovali „kumrne” (suhe) volove. Zatim bi ih hranili izvrsnim bloškim sijenom i prodavali dalje za meso u Trst ili Ljubljanu. Ta je trgovina nestala s vremenom. Vol je bio i radna životinja. Sjećanje na debelog utovljenog vola čuva tek skulptura, nastala na inicijativu mještanina Jožeta Zakrajška, a umjetnički ju je oblikovao Božo Strman – Mišo. Ovdje se Krpanova staza spaja i s europskom pješačkom rutom E7 Atlantik–Crno more. Velike Bloke Velike Bloke druga su najveća sela na Bloškoj visoravni. Ures ih je bogata crkva Marijinog uznesenja, oko koje je nekoć stajao protuturski tabor. Danas više nije vidljiv. Zanimljivost mjesta je i Napoleonov most preko Bloščice, izgrađen 1858. godine. Impresionira graditeljskom izvedbom: ima pet lukova, dug je 27 m, a kolnik mu je širok 5,6 m. Zbog iznimno kvalitetne gradnje do danas nije bio obnovljen. Spomenik talcima Tijekom Drugoga svjetskog rata Bloke su mnogo stradale, osobito u talijanskoj roškoj ofenzivi. Tada je talijanska vojska strijeljala mnoge mještane. Na ovom mjestu uz naš put pod metcima okupatora pala su 12 talaca, među njima i ugledni mještani: zastupnik u bivšem jugoslavenskom parlamentu Stanko Lenarčič te slovenski pjesnik i pisac Ivan Čampa. Bradatka Potom staza vodi padinom brda Bradatka. Njezino jugozapadno područje, danas zaraslo šumom, nekoć su prekrivali travnjaci. U desetljeću prije Drugoga svjetskog rata na Blokama je djelovala škola jedriličarstva. Kako su zrakoplovi tada uzlijetali spuštanjem niz padinu prema vjetru, Bradatka je služila kao uzletište. Uzlijetalo se i s Piškovca, na južnoj strani visoravni. Jedriličari su birali između tih uzletišta prema smjeru vjetra toga dana.