Vaška situla

Riječ je o najstarijem staroslavenskom (venetskom) simbolu iz razdoblja prijelaza iz 6. u 5. stoljeće prije našeg računanja vremena. Pronađena je u neposrednoj blizini današnjeg Geometrijskog središta Slovenije – GEOSS-a. Na tom je području Slovenije iznimno važno arheološko nalazište tzv. halštatske kulture željeznoga doba. U okolici Vača iskopano je više od 2.000 grobova iz željeznoga doba, što Vače svrstava među najveća groblja toga razdoblja u srednjoj Europi. I pripadajuće naselje bilo je među najvećima toga doba, odnosno među gradinama. Prostiralo se na Zgornjoj i Spodnjoj Kroni te na Slemšku i zauzimalo je oko 11 hektara. Situle su brončane kante (situla = lat. kanta) koje su se upotrebljavale pri svečanostima u „pretpovijesnom” venetskom (slovenetskom ili staroslavenskom) društvu. Iz njih se piće posluživao žlicom. Bile su vlasništvo bogatih i uglednih pojedinaca tadašnjeg društva naših predaka, jer su pronađene samo u bogatim grobovima. Uglavnom su bile bez ukrasa, a rjeđe su na vanjskoj strani bile ukrašene s jednim do najviše četiri figuralna pojasa, izrađena tehnikom tjeranja (toreutika). Vaška situla najpoznatiji je predmet među nalazima iskopanima u grobovima u okolici Vača. Godine 1882. otkrio ju je mještanin Janez Grilc iz Klenika, na lokalitetu Nad Lazom. Danas se čuva u Narodnom muzeju Slovenije. Daleko je najbogatija od četiri situle pronađene na Vačama. Druga situla ukrašena je samo jednim figuralnim pojasom, na kojem je prikazana muška osoba i niz jelena. Preostale dvije situle nisu ukrašene. Uvećana kopija Vaške situle u selu Klenik kod Vača.