Betalov spodmol paleolitsko je špiljsko nalazište s ostacima oruđa i kostiju lovine tadašnjih lovaca. Nalazi se na padini tik iznad ceste Postojna–Bukovje, oko 2 km sjeverozapadno od Postojne. Ulaz je nastao urušavanjem stropa 174 m duge špilje, koju je izdubila ponornica iz Pivske kotline.
Prva iskapanja u spodmolu proveo je Franco Anelli između 1933. i 1939. godine, a sustavno je arheološko nalazište istraživao Srečko Brodar od 1947. do 1953. U više od 10 m dubokom iskopnom profilu pronašao je, u pet slojeva, kosti različitih životinja i kamena oruđa.
Najstariji slojevi u profilu potječu iz toplog međuglacijala mindel-riss. Iznad njih nalaze se riški ledenodobni šljunci, pomiješani s glinom i komadima sige. U njima su pronađena kamena praousterijenska oruđa te kosti špiljskog i deningerjevog medvjeda, stare oko 300.000 godina.
Slijede slojevi crvene gline i šljunka s nalazima kostiju špiljskog medvjeda, vuka, alpskog svizca, kirchberškog nosoroga, špiljske hijene, divlje svinje i losa. Ostaci kamenih oruđa u tom sloju pripadaju moustérienskom razdoblju.
Zatim dolaze slojevi s ostacima hladne faune, koju obilježavaju osobito alpski svizac, sjeverni jelen i špiljski medvjed. Ti ostaci upućuju na posljednje würmsko ledeno doba, koje je trajalo od prije 115.000 do 10.000 godina. U tim su slojevima pronađeni brojni odbojci kremena, od kojeg su neandertalac, a kasnije kromanjonac izrađivali oruđe, kao i nekoliko oruđa gravettienske starosti.
U najvišem sloju nalaze se neolitička oruđa te ostaci kostiju divlje svinje, vuka i dabra, što upućuje na klimu sličnu današnjoj. U gornjem dijelu tog sloja pronađeni su i ostaci keramike iz brončanog i željeznog doba te ostaci domaćih životinja.
Betalov spodmol jedno je od najvažnijih slovenskih paleolitskih špiljskih nalazišta.