Arheološko nalazište Ajdna

Ajdna, također Ajdna nad Potocima (1064 m n. v.), stjenovito je uzvišenje na južnoj padini planine Stol u Karavankama, u općini Žirovnica. S nje se dobro vide sjeverni dio Ljubljanske kotline, Gornjesavska dolina s Jesenicama, Bled, Mežakla, Julijske Alpe i Stol. Istočna, sjeverna i djelomično južna stijena strmo se obrušavaju u dolinu Save, a svi pristupi vrhu barem su u gornjem dijelu prilično strmi. Južne padine vrlo su tople, što se vidi i po vegetaciji, dok na grebenu i stjenovitim mjestima raste crni bor. Na Ajdnu se može popeti iz Žirovnice ili iz sela Potoki. Arheološko nalazište Na stjenovitom uzvišenju Ajdna nalazi se istoimeno arheološko nalazište. Najstarija naseljenost datira se, na temelju nalaza kamene sjekire, u razdoblje između 3. i 2. tisućljeća pr. Kr. Brdo je ponovno bilo naseljeno u rimsko doba, a iz tog su razdoblja pronađeni ostaci zidanih objekata na donjoj naseljeničkoj terasi. Na Ajdni je u kasnoj antici, nakon raspada Rimskog Carstva, u 5. i 6. stoljeću postojalo naselje na vrhuncu svoga razvoja. Kao visinsko utočište služilo je domaćem stanovništvu iz doline kako bi se sklonilo pred seobama germanskih i slavenskih plemena. Arheološka istraživanja koja potvrđuju te činjenice započela su 1973. godine. Pronađeni su ostaci starokršćanske crkve i više stambenih zgrada, oko 20, a u crkvi i jedanaest grobova. Crkva je bila jednobrodna, podijeljena na prostor za vjernike i povišeni prostor za svećenike. Uz nju je bio prigrađen ulazni trijem, narteks, a kasnije i manji dvodijelni prostor na sjevernoj strani, možda krstionica. Kuće su bile djelomično uklesane u stijenu. Prema sitnim nalazima stanovnici su se bavili poljodjelstvom (željezni srp, lemeš), stočarstvom (škare za šišanje ovaca) i željezarskom djelatnošću. O kontaktima s germanskim doseljenicima svjedoče germanska keramička posuda i istočnogotski srebrnjak iz 534. i 536. godine. Naselje je napušteno u drugoj polovici ili na kraju 6. stoljeća. Ajdna je ponovno naseljena u 9. stoljeću. Tada su otkriveni ostaci franačke i slavenske vojne opreme, poput ostruge, okova za nož i kopči za pojas, kao i nakit. U Gorenjskom muzeju u Kranju izloženo je više nalaza iz iskapanja: lončarija, nakit i oružje.