Pretorska palača

640px Koper St Prätorenpalast 280711
Pretorska palača je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Pretorska palača u Kopru nalazi se na Titovom trgu i spada među središnje arhitektonske spomenike grada. Na njezinu važnost, sa strane Čevljarske ulice, upozoravaju brojni grbovi i natpisne ploče. Sadašnji izgled palača je dobila sredinom 15. stoljeća, kada su Venecijanci u nju unosili promjene kao znak vlasti. U to je vrijeme u palači bilo sjedište podestata, kapetana i Velikog vijeća. Koparsko plemstvo činilo je Veliko vijeće, dok je podestat objedinjavao i civilnu i vojnu vlast. Prema pisanim izvorima, najveći građevinski zahvati na Pretorskoj palači započeli su nakon velikog ustanka 1348. godine, no ta su djela bila uništena 1380. godine. Sa strane Titova trga palača ima vanjsko stubište dovršeno 1447. godine. Grbovi upravitelja na pročelju svjedoče da je balustrada dovršena tek početkom 16. stoljeća. Godine 1481. Giovanni Vitturi oblikovao je preinake i umjesto nekadašnjih gotičkih otvora izradio renesansne polukružne prozore. U os pročelnog plašta umetnut je kip Pravde. Pretorska palača zatvara južni rub središnjega koparskog trga. Jednokatna palača s vanjskim stubištem i izdignutim tornjićastim traktovima na istoku i zapadu dominira stranom trga. To je najreprezentativniji profani objekt u Kopru, a sa svojom kasnogotičko-renesansnom fasadom i raznolikim unutarnjim prostorima ubraja se u vrh profanih palača svojega vremena u Sloveniji. Zgrada je podignuta na mjestu dviju starijih kuća iz sredine 13. stoljeća. U drugoj polovici 13. stoljeća kuće su povezane ložom, a kasnije su više puta pregrađivane i dograđivane u objekt s obilježjima venecijanske gotike i svih kasnijih pregradnji. Između bočnih tornjićastih dijelova nalazi se široko katno pročelje s nizom prozora, stubištem i rizalitnim balkonom na luku i dvama potpornjima, balkon uz dvoranu te brojni ukrasni grbovi koji poput uklesane povijesti pričaju o Kopru. Gibelinske krunične zupce na glavno pročelje postavili su 1664. godine. Među kruništem stoji kamena skulptura Pravde s mačem. U strukturi zgrade prepoznaju se prizemna loža, na katu dvorane Velikog i Malog vijeća, više pomoćnih dvorana, soba i nekadašnji stambeni prostori. Unutrašnjost je za reprezentativne potrebe općine preuređena i opremljena stilskim namještajem u svečanu dvoranu, urede i, u prizemlju, izložbene prostore. Na uglu bočnog pročelja palače nalazi se klesana ploča s otvorom, tipična venecijanska bocca del leone, u koju su se ubacivale anonimne poruke za gradonačelnika. Danas su u Pretorskoj palači smješteni Turističko-informativni centar, vjenčana dvorana, sjednica vijeća Grada Kopra, stara ljekarna i prostori Sveučilišta na Primorskom. U palači ima svoj kabinet i koparski gradonačelnik.

Pretorska palača u Kopru nalazi se na Titovom trgu i spada među središnje arhitektonske spomenike grada. Na njezinu važnost, sa strane Čevljarske ulice, upozoravaju brojni grbovi i natpisne ploče.

Sadašnji izgled palača je dobila sredinom 15. stoljeća, kada su Venecijanci u nju unosili promjene kao znak vlasti. U to je vrijeme u palači bilo sjedište podestata, kapetana i Velikog vijeća. Koparsko plemstvo činilo je Veliko vijeće, dok je podestat objedinjavao i civilnu i vojnu vlast.

Prema pisanim izvorima, najveći građevinski zahvati na Pretorskoj palači započeli su nakon velikog ustanka 1348. godine, no ta su djela bila uništena 1380. godine. Sa strane Titova trga palača ima vanjsko stubište dovršeno 1447. godine. Grbovi upravitelja na pročelju svjedoče da je balustrada dovršena tek početkom 16. stoljeća. Godine 1481. Giovanni Vitturi oblikovao je preinake i umjesto nekadašnjih gotičkih otvora izradio renesansne polukružne prozore. U os pročelnog plašta umetnut je kip Pravde.

Pretorska palača zatvara južni rub središnjega koparskog trga. Jednokatna palača s vanjskim stubištem i izdignutim tornjićastim traktovima na istoku i zapadu dominira stranom trga. To je najreprezentativniji profani objekt u Kopru, a sa svojom kasnogotičko-renesansnom fasadom i raznolikim unutarnjim prostorima ubraja se u vrh profanih palača svojega vremena u Sloveniji.

Zgrada je podignuta na mjestu dviju starijih kuća iz sredine 13. stoljeća. U drugoj polovici 13. stoljeća kuće su povezane ložom, a kasnije su više puta pregrađivane i dograđivane u objekt s obilježjima venecijanske gotike i svih kasnijih pregradnji. Između bočnih tornjićastih dijelova nalazi se široko katno pročelje s nizom prozora, stubištem i rizalitnim balkonom na luku i dvama potpornjima, balkon uz dvoranu te brojni ukrasni grbovi koji poput uklesane povijesti pričaju o Kopru.

Gibelinske krunične zupce na glavno pročelje postavili su 1664. godine. Među kruništem stoji kamena skulptura Pravde s mačem. U strukturi zgrade prepoznaju se prizemna loža, na katu dvorane Velikog i Malog vijeća, više pomoćnih dvorana, soba i nekadašnji stambeni prostori. Unutrašnjost je za reprezentativne potrebe općine preuređena i opremljena stilskim namještajem u svečanu dvoranu, urede i, u prizemlju, izložbene prostore.

Na uglu bočnog pročelja palače nalazi se klesana ploča s otvorom, tipična venecijanska bocca del leone, u koju su se ubacivale anonimne poruke za gradonačelnika. Danas su u Pretorskoj palači smješteni Turističko-informativni centar, vjenčana dvorana, sjednica vijeća Grada Kopra, stara ljekarna i prostori Sveučilišta na Primorskom. U palači ima svoj kabinet i koparski gradonačelnik.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment