Kraški rub

 S Kraškim rubom označava se krajolik u krajnjem jugozapadnom dijelu Slovenije, koji se proteže u smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku, od doline Glinščice na talijanskoj strani pa sve do Učke iznad Rijeke u Hrvatskoj. To je područje široko između 2,5 i 5 kilometara, a na slovenskom teritoriju u duljinu mjeri nešto manje od 20 kilometara.  Ispod stijene Velega Badina Kraški rub je područje na kojem se krš prelama u flišna brežuljkasta područja Slovenske Istre. Proteže se na nadmorskoj visini od 200 do 600 metara, a evidentirano je 47 strmih vapnenačkih stijena ukupne duljine veće od 50 kilometara. Kraški rub svojim strmim grebenom razdvaja kontinentalnu i mediteransku klimu. Strme stijene stvaraju na zavjetrinskim i osunčanim položajima povoljnu mikroklimu s prosječnim godišnjim temperaturama koje su čak više nego u mjestima uz more. Nastanak Nastanak Kraškog ruba seže u razdoblje prije otprilike 40 milijuna godina, u geološku epohu eocen. Područje sjeverne Istre tada se zbog pomicanja Zemljine kore izdignulo iz mora, a pritisci u unutrašnjosti Zemlje bili su toliko jaki da su uzrokovali naboravanje površine i navlačenje različitih slojeva vapnenca i fliša. Tako je Kraški rub, kakav danas poznajemo, zapravo sustav golemih vapnenačkih stijena koje su se u geološkoj prošlosti navukle na primorski fliš.