| Name | Crkva Gospodnjeg uzašašća – Bogojina |
| Full Address | Slovenija, Prekmurje, Cerkev, Moravske toplice |
| Koordinate | 46.6856932, 16.222458200000005 |
| Spletna stran/vir | visit site |
Crkva Gospodnjeg uzašašća u Bogojini rimokatolička je crkva i župna crkva Župe Bogojina. Nalazi se u Općini Moravske Toplice.
Prvotna crkva, spomenik prekmurske gotike iz 14. stoljeća, sačuvana je i danas služi u novoj crkvi kao kor i podkorska lođa te predstavlja pristup u novu crkvu. Prvotna je crkva 1793. preuređena, a 1810. popravljena i posvećena Gospodnjem uzašašću; tada je imala samo jedan oltar. U crkvi su se nalazili i oratorij te grobnica. Na koru su bile orgulje. Crkveni toranj bio je zidan, podovi crkve i sakristije bili su popločeni, a groblje ograđeno. U goricama je stajala kapela svetog Urbana, sagrađena 1829. godine.
Godine 1924. u Bogojinu je došao arhitekt Jože Plečnik. Na molbu župnika Ivana Baše napravio je nacrt za novu crkvu, jer je stara već odavno bila premalena. Plečnik je izradio nacrt za monumentalnu crkvu, a kasnije ga je izmijenio tako da je sačuvao staru crkvu. Bogojinci su gradnju započeli 1925., a 1926. crkva je bila otprilike dovršena, iako još bez drvenog stropa i novih oltara.
Staroj barokiziranoj građevini je 1925. – 1927. dograđena asimetrična dvobrodna zasnova. Dodan je i zvonik s ravnim krovom. U unutrašnjosti se nalazi drveni strop s izrađevinama domaće keramike. Plečnik je potpuno očuvao staru župnu crkvu, koja je u svom zapadnom dijelu prepoznatljiv spomenik prekmurske gotike 14. stoljeća, pa ona danas služi kao podkorska lođa i kor.
Nova crkva ima jednonave prostor pravokutnog oblika s pravokutnim prezbiterijem. Pokrivaju je ravni stropovi ukrašeni prekmurskom keramikom. Na zapadnoj strani nalazi se uski hodnik koji od ulazne lođe pod zvonikom vodi do sakristije.
Do kraja 1930. crkva je dobila drveni strop, a započele su i pripreme za izradu oltara i druge opreme. U opremanje se uključio i Ferko Bajlec, koji je predložio da lončano ukrasje za strop izrade domaći lončari. Nakon smrti župnika Baše 1931. radovi su znatno usporili te su nastavljeni tek nakon Drugoga svjetskog rata, dolaskom župnika Jožeta Gjurana.
Do posvećenja crkve 18. srpnja 1954. dovršen je glavni oltar, tada potpuno opremljen vazama, lusterima, kipovima i slikom. Oltar svetog Josipa dobio je konačan oblik krajem 1956. Propovjedaonica, krstionica i kameni oltar za pričest s vratnicama nastali su nakon Plečnikove smrti i ubrajaju se među posljednja arhitektova djela.
Stupovi, oltari, krstionica, propovjedaonica i oltar za pričest izrađeni su od podpečkog mramora. Lončani tanjuri na hrastovu stropu i vrčevi na glavnom oltaru djelo su domaćih lončara iz Filovaca i Bogojine. Kip Krista na pročelju crkve i kip svetog Josipa na bočnom oltaru rad su kipara Lapuha iz Ljubljane. Slika Uzašašća iznad glavnog oltara i Križni put djelo su akademskog slikara Janeza Mežana.
Crkva je izvana ponovno pobijeljena 1999., a unutrašnjost 1998. Godine 2004. dobila je nove orgulje, djelo Biskupijske orguljarske radionice Maribor; to su orgulje njihov opus 77.
