Dovžanova klisura

Ta je klisura putovanje kroz vrijeme. Premda je starija od dinosaura, u nju nikada nije kročila dinosaurova noga. No jest zaplivala. Ovdje je zadnjih 300 milijuna godina bilo tropsko more. U njemu je vrvjelo morskih životinja, zato danas u stijenama klisure bujaju njihovi fosili. Ima i takvih koji se ne nalaze nigdje drugdje na svijetu. Dovžanova klisura – kroz Bornov tunel u šarena mora i na obale od pijeska i šljunka. Dovžanova klisura nije bilo što i već je više od 25 godina zaštićena kao prirodni spomenik. Geološki je jedno od najzanimljivijih područja u Sloveniji. Slikovitu dolinu, koja leži 3,2 kilometra sjeveroistočno od Tržiča, rijeka Tržiška Bistrica duboko je usjekla u srce Karavanki i razotkrila najpotpuniji slijed stijena iz razdoblja mlađeg paleozoika, starih između 300 i 260 milijuna godina. Dovžanu klisuru odlikuje iznimna raznolikost sedimentnih stijena te brojnost i raznolikost fosilnih ostataka. Upravo je to njezino ime odvelo u svjetsku stručnu literaturu. Popis ovdje pronađenih biljnih i životinjskih vrsta doista je dug, a posebno se izdvajaju ramenonožac Karavankina schellwieni i foraminifera Sphaeroschwagerina carniolica. Oba su prvi put pronađena i opisana u Dovžanovoj klisuri te prikazana čak i na markama Pošte Slovenije. Kranjska švagerina postala je simbol geološkog bogatstva klisure, pa nas prati na svakom koraku poučne staze. Poseban pečat u klisuri ostavljaju i tektonske sile te erozijski čimbenici, koji su isklesali visoke kamene piramide ili tornjeve, a u korito Tržiške Bistrice nasuli goleme blokove kvarcnog konglomerata, preko kojih rijeka probija put u živahnom slapovitu. Svaka stijena u Dovžanovoj klisuri pripovijeda svoj dio priče o nekadašnjim morima, morskim grebenima, obalama i šarenim pustinjama. Danas je ovdje prekrasna uska klisura. Tržiška Bistrica izvire na području planine Brsnina. Isprva teče prema zapadu, a zatim u Dolini naglo skreće prema jugu kroz Dovžanovu klisuru, gdje se na duljini od približno 150 metara sužava u čudesno usku klisuru. Toliko usku da za cestu nije bilo mjesta, pa su prije gotovo 120 godina izdubili slikovit tunel, kroz koji se i danas odvija promet. U neposrednoj blizini konglomeratnog slapa geološki stup na zanimljiv način prikazuje paleozojske stijene Dovžanove klisure, kao i mlađe stijene iz njezine šire okolice, prema redoslijedu nastanka. Uz njega je sažet i razvoj života te okoliša u vrijeme njihova stvaranja. Geološki stup, postavljen na inicijativu prof. Stanka Buserja 1992. godine, prvi je takav stup u Sloveniji. Jedna od posebnosti Dovžanove klisure i područje je zaselka Na Jamah, pod Borovom peći. Površinu prekrivaju brojni veliki kameni blokovi kvarcnog konglomerata koji su se odlomili sa strmih padina Borove peći. Odroni se događaju već tisućama godina i događaju se i danas. Velik broj blokova zaustavio se u koritu Tržiške Bistrice. Rijeka ih je lijepo zaoblila i stvorila slap koji je nakon dugotrajnije kiše osobito dojmljiv. Ovo je raj za ljubitelje prirode i slobodne penjače. Zanimljivosti Dovžanove klisure otkriva nam poučna staza s vidikovcem, koja počinje na parkiralištu u selu Čadovlje pri Tržiču. Vodi pokraj Jamenšnikove paštbe - nekadašnje sušionice lana - uz informativne ploče, preko mosta i kroz tunel, pokraj najdužeg slapa u Sloveniji i geološkog stupa, preko zaselka Na Jamah i Bencetove kuće sve do Izložbeno-obrazovnog centra Dolina u istoimenom selu iznad Dovžanove klisure. Za hrabrije istraživače tu je strma vidikovac-staza, Bencetova staza sa željeznim stubama, osigurana sajlama, koju može svladati svatko bez vrtoglavice. Slobodni penjači pak stišću prste na penjalištu na tajanstvenim Kušpegarjevim tornjevima, pet okomitih kamenih ostataka prapovijesnog koraljnog grebena. Promatrajmo bogatu prirodnu i kulturnu baštinu! Kad budemo u rukama držali jedinstvene, milijunima godina stare stijene, razmišljajmo o davnom – nestalom svijetu… Toliko je tajni ovdje koliko i kamenja.