Šaleška jezera

Šaleška jezera posljedica su iskapanja lignita koji se u Šaleškoj dolini eksploatira već stotinu i trideset godina. Ugljene depresije nastale su u središtu kotlinskog dna Šaleške doline, koja je prije toga u velikoj mjeri bila poljoprivredno područje, a djelomično i naseljena. Ondje gdje su danas jezera nekoć je bilo više ruralnih naselja koja su djelomično ili potpuno nestala: Škale, Družmirje i Preloge. Krajolik doline i dalje se mijenja zbog rudarstva, a mijenjaju se i sama Šaleška jezera. Zbog toga je važno uz podatke o veličini, dubini i kvaliteti vode uvijek navesti i godinu na koju se odnose. Godine 2005. volumen depresije premašivao je 120 milijuna m3 i zauzimao nešto više od 6 km2 površine. U njezinim najdubljim dijelovima nakupila se voda i nastala su tri jezera koja čine približno trećinu volumena kotline (više od 46 milijuna m3) i također trećinu njezine površine (2,1 km2). Škalsko jezero Prvo je među Šaleškim jezerima nastalo Škalsko jezero. Počelo se oblikovati već prije Drugog svjetskog rata, a neposredno nakon rata bilo je otprilike upola manje nego danas. Njegov je oblik konačan jer je iskapanje lignita u tom dijelu doline već završeno. Kao posljedica ranijeg, manje intenzivnog razdoblja rudarstva, ono je najmanje od triju jezera: površine je 16 hektara i sadrži manje od milijun kubičnih metara vode. Leži u porječju Lepene, a os jezera pruža se u smjeru istok-zapad. Pojezerje Škalskog jezera prostire se na nešto više od 10 km2, većinom je šumovito, a više od trećine tla čini poljoprivredno zemljište. U njemu živi oko tisuću stanovnika. Vodna bilanca jezera smatra se povoljnom jer se jezerska voda teoretski zamijeni više od pet puta godišnje. Velenjsko jezero Velenjsko jezero površinom od gotovo 1,4 km2 i volumenom od 30,5 milijuna m3 najveće je u dolini i među većima u Sloveniji. Dugo je 1,4 km i široko 1,3 km, a duboko je 54 m. Zbog slabo razvedene obale gotovo je pravilna pravokutnog oblika. Većina obale djelomično je ili potpuno sanirana, jer se ugljen još intenzivno iskapa samo pod zapadnom obalom, gdje se depresija odmah zatrpava elektrofilterskim pepelom. Jezero napajaju Lepena i Sopota, a dio vode dolazi i od oborina te iz okolnog pojezerja. Ukupno u jezero godišnje pritječe više od 11 milijuna m3 vode, no zbog njegove velike zapremine voda se teoretski zamijeni tek u nešto manje od tri godine. Družmirsko jezero Družmirsko jezero pojavilo se najkasnije, u sredini istoimenog polja. Počelo je nastajati 1975. godine, a 2005. godine obuhvaćalo je više od 63 ha i sadržavalo gotovo 15,3 milijuna m3 vode. Ima najveće pojezerje, veće od 30 km2. Uz oborine, jedini izvor vode mu je Velunja, koja je dovoljno vodna da se voda u jezeru teoretski mijenja dva- do šest puta godišnje. Kvaliteta vode pritom je upitna, a zbog većeg naselja Gaberke i intenzivne poljoprivrede iznad jezera postoji opasnost daljnjeg pogoršanja stanja. Družmirsko jezero ima dvije kotline, a glavna se pruža u smjeru istok-zapad i po obliku nalikuje kotlini Škalskog jezera. Zbog nastavka iskapanja lignita jezero će se i dalje znatno povećavati, a prema planovima Premogovnika Velenje trebalo je 2020. dosegnuti gotovo 170 hektara i postati najveće jezero u Šaleškoj dolini po površini i količini vode.