Kojsko – mjesto bogate povijesti

Kojsko se prvi put spominje već 1086. godine. Iznad sela dominira podružna hodočasnička crkvica Sv. Križa na Taboru, koja svojim izgledom i danas snažno obilježava krajolik. Crkva Sv. Križa i Tabor Gotička crkvica ima za Sloveniju neobičan zvonik. Umjesto klasičnog crkvenog tornja više podsjeća na malu utvrdu, a završava s cinama, karakterističnima za Brda. Do crkve vode postaje križeva puta, koje posebno ožive u procesiji na blagdan sv. Križa, kada se u niše postavljaju i slike inače čuvane u crkvi. Iako posjetitelja u unutrašnjosti mogu privući dva barokna bočna oltara i freske na zidovima, najvrjedniji je glavni gotički krilni oltar iz 1515. godine. To je jedini i najveći gotovo potpuno očuvani gotički krilni oltar u Sloveniji, a vjerojatno potječe iz beljačke rezbarske radionice. Sastavljen je od triju dijelova gotičke rezbarije koji u reljefima prikazuju raspeće i motive Kristove muke. Izvorno raspelo je izgubljeno, a više gotičkih tornjića i kipova nestalo je kada je oltar zbog sigurnosti tijekom Prvog svjetskog rata prenesen u Firencu. Na brežuljku na kojem se nalazi Sv. Križ nekoć je stajao Tabor s četiri utvrđena tornja, podignut u vrijeme turskih prodora u 16. stoljeću. Održao se do francuske okupacije, kada su tri tornja spaljena i uništena. Četvrti toranj danas je crkveni zvonik. Gospodska i župna baština Godine 1594. sagrađen je donji kojšanski dvorac, kojem je pripadala niža sudska vlast. Bio je u vlasništvu Coroninija, zatim Attemsa, a prije Drugog svjetskog rata i domaćih obitelji Kumar i Pittamice. Grofovi Coronini, koji su živjeli u znatno oštećenom dvorcu, ostavili su snažan trag u mjestu, što se vidi na brojnim natpisnim pločama i kamenim grbovima. Jedan od njih svjedoči da se na putu iz Rima u Beč ovdje zaustavio i papa Pio VI. Župna crkva Marijina uznesenja također krije gotičke elemente. Barokni dio vješto je dograđen maloj gotičkoj crkvici, koja je danas preuređena u sakristiju. Iza oltara nalazi se i u zid ugrađena kustodija u venecijanskom stilu iz 1492. godine. U crkvi se posebno ističu četiri vrijedne slike, dar grofa Coroninija, za koje novija istraživanja pokazuju da su djelo slikara De Vita. Pročelje župnog dvora krasi sunčani sat, rad nekadašnjega kojšanskog župnika Edka Ferjančiča. Kojsko kao kulturno središte U središtu sela nalazi se monumentalni spomenik zborovođi Srečku Kumarju. Sve do Prvog svjetskog rata Kojsko je bilo kulturno i gospodarsko središte istočnog dijela Brda, a tragovi te važnosti i danas su vidljivi na svakom koraku.