| Name | Franjevački samostan Kostanjevica i bourbonske ruže |
| Full Address | Slovenija, Primorska, Frančiškanski samostan Kostanjevica, Nova Gorica |
| Koordinate | 45.9501, 13.6371 |
| Spletna stran/vir | visit site |
U neposrednoj blizini središta Nove Gorice, na 143 metra visokom brežuljku na Kostanjevici, nalazi se crkva Gospodinova navještenja Mariji i uz nju prigrađeni franjevački samostan. Neposredno uz slovensko-talijansku granicu, na mjestu koje domaći zovu Kapela, nalazi se staro hodočasničko svetište s bogatom poviješću i vrijednom baštinom. Na Kostanjevicu rado dolaze vjernici i turisti s obje strane granice.
Za Kostanjevicu franjevci skrbe već 180 godina. To je duhovno središte, ali i spomenik sakralne umjetnosti te povijesni i kulturni spomenik, u kojem se nalaze grobnica Bourbonov i samostanska knjižnica. Nakon rata ovdje je bilo sjedište apostolskog administratora. O nastanku crkve kruži nekoliko legendi, no iz povijesnih izvora razvidno je da je 1623. godine grof Matija Thurn na svojem posjedu dao sagraditi manju crkvu, u koju je prenesena Marijina slika pred kojom su se ljudi okupljali na molitvu. Uz crkvu se nalazi i manji samostan.
Među prvim skrbnicima bili su karmelićani, koji su obje građevine 134 godine širili i uljepšavali. Razdoblje procvata Kostanjevice prekinuo je na desetljeće dekret Josipa II. iz 1781., nakon kojega su karmelićani 1785. protjerani s Kostanjevice. Godine 1811. Kostanjevica je dana na upravljanje slovenskim franjevcima. U Prvom svjetskom ratu uništenu crkvu obnovili su 1924. – 1929. i pokušali vratiti njezinu prijašnju ljepotu bogatim štukaturama. U središtu mramornog oltara nalazi se lik Marije s Isusom u zlatnom okviru okruženom zrakama.
Posebnost crkve brojne su nadgrobne ploče, koje svjedoče o privrženosti vjernika tome mjestu. Kulturno-povijesnu sliku Kostanjevice dodatno obilježava grobnica u kojoj su pokopani posljednji potomci francuske kraljevske loze Bourbon. Za vrijeme Srpanjske revolucije 1830. svrgnut je kralj Karlo X. Bourbon i s obitelji protjeran iz Francuske. U Gorici su utočište našli kod grofa Coroninija, a željeli su biti pokopani na Kostanjevici. Zbog toga je ovaj kraj u svijetu poznat i kao Mali St. Denis.
Samostanska knjižnica nosi ime po fra Stanislavu Škrabcu, najvećem slovenskom jezikoslovcu, koji je na Kostanjevici živio više od 40 godina. Kad su franjevci morali sa Svete Gore u Goricu, prenijeli su ovamo i bogatu knjižnicu sa Svetogore, koja je čuvala dragocjene tiskovine od 16. stoljeća dalje. Knjižnica je smještena u dvije veće prostorije samostanskog krila i ima oko 10.000 knjiga. Posebno su vrijedni oko 30 inkunabula te zbirke iz 16. do 19. stoljeća. Zbog vrijednosti je od 1952. zaštićena kao kulturni spomenik.
U svibnju 2004. na nekadašnjem samostanskom vrtu otvorena je zbirka ruža iz skupine bourbonskih ruža. S 49 sorti to je jedna od najpotpunijih i najvećih zbirki bourbonskih ruža na svijetu. U Novoj Gorici, gradu ruža, te su posljednje sačuvane predstavnice dobile posebno mjesto i postale druga najveća javna zbirka izvornika u Europi, odmah iza Roseraie de l’Haÿa pokraj Pariza.
Bourbonske ruže doista su posebne: nastale su kao važan korak na prijelazu od starih prema modernim ružama. Naziv su dobile po otoku Île de Bourbon, današnjem Réunionu, pa je veza s Bourbonima tek neizravna. Između početka svibnja i početka lipnja najčešće cvatu jednom godišnje, a mnoge mirišu iznimno snažno i raznoliko. Na Kostanjevici, u blagoj mikroklimi južne strane samostanskog dvorišta, gotovo da nema dana bez barem jednog pupa ili cvijeta.
Zbirka bourbonskih ruža na Kostanjevici povezana je i s Festivalom vrtnica u Novoj Gorici, koji se održava od 2006. godine i obogaćuje kulturni, društveni i edukativni život grada.
