Repnice

Postoje mjesta koja i dalje iznenađuju i očaravaju. Pred nama je neobičan pješčani svijet, toliko poseban i još uvijek nedovoljno otkriven. Je li riječ o čudu prirode ili ljudskog rada? Možda o oboje. Priroda je na tim prostorima bila izdašna, a vješti stanovnici Brezovice, Bizeljskog, Pišeca i Globokog prepoznali su tu njezinu velikodušnost i iskoristili ono što im je ponudila u obliku sitnih zrnaca kvarcnog pijeska. Nastale su repnice, stare više od dvjesto godina, a neke od njih žive i danas. U sjaju tisuća kristalića smeđe-žutog pijeska prošlost se susreće sa sadašnjošću. Još se može osjetiti radost dobre žetve, nekoć repe i drugih poljskih plodova, a danas ponajprije plemenite vinske kapljice. Nekadašnje utočište u nemirnim vremenima danas znači povratak tišini, miru, tajanstvenosti i stvaralaštvu čovjeka i prirode. Što su repnice? Repnice su jame iskopane u kvarcnom pijesku koji je na područje Bizeljskog prije milijuna godina nanijelo Panonsko more. Ime su dobile po repi, koju su ljudi ondje, uz ostale poljske proizvode, spremali za zimu. Te pješčane jame pripadaju izvornoj prirodnoj, povijesnoj, etnološkoj i kulturnoj baštini ovoga područja. Zbog svoje dugotrajne uporabnosti i jedinstvenog nastanka zanimljivost su i uz Bizeljsko-srijemsku vinsku turističku cestu. Kako su nastale? Neki domaćini s Bizeljskog, osobito iz Brezovice, Stare vasi i Pišeca pa sve do Globokog, kopali su jame različitih veličina u kvarcnom pijesku. Pri radu su nailazili i na školjke, ostatke Panonskog mora. More je nanosilo slojeve sitnijeg i krupnijeg pijeska koji se tijekom vremena sabio i omogućio iskop ovakvih prirodnih spremišta za hranu. Pri gradnji nisu koristili građevinski materijal, osim pri zazidavanju ulaza, koji je morao biti osobito učvršćen kako bi repnicu štitio od vanjskih vremenskih utjecaja. Za što su ih koristili? Zbog stalne vlage od oko 95 % i temperature od oko 8 °C repnice su nekoć bile idealne za čuvanje plodova, osobito u vrijeme kada nije bilo hladnjača ni hladnjaka. Govorilo se da su jabuke ondje ostajale svježe i čvrste do sljedeće berbe. Koristile su se i za kuhanje i čuvanje rakije, mesa i drugih namirnica. Danas se ponegdje i dalje upotrebljavaju za čuvanje poljskih proizvoda, povrća i voća, a ponajviše za dozrijevanje i čuvanje vina. Zbog prikladnih klimatskih uvjeta repnice su i idealan prostor za kušanje tipičnih vina bizeljsko-srijemskog vinorodnog područja. Trenutačno je za razgledavanje otvoreno šest repnica.