Logarska dolina

Logarska dolina jedna je od najljepših alpskih ledenjačkih dolina u Europi i sa sjevera se usijeca u Kamniško-Savinjske Alpe. Kao dio Solčavskog, ovdje su skladno povezani tradicija i priroda, što je izvrstan primjer održivog razvoja. Turizam kao dodatna vrijednost poljoprivredi i šumarstvu nudi odmor u mirnom okruženju krajinskog parka te brojne aktivnosti poput planinarenja, biciklizma, jahanja i fotografiranja prirode. Za uspješno upravljanje zaštićenim područjem park je dobio nagradu CIPRA Prihodnost v Alpah. Slap Rinka Slap Rinka jedan je od najviših slobodno padajućih slapova u Sloveniji. Voda koja ga hrani slijeva se s područja Okrešlja. Zatim teče preko manjih kamenih stepenica u obliku slapova i brzica do tektonsko-ledene stepenice, gdje pada veličanstvenim padom od 90 m. Slap Palenk Slap Palenk vidljiv je na desnoj strani doline, tik iznad hotela Plesnik i vile Palenk. Preko razlomljene stijene pada s visinske razlike od 78 m. Posebno je dojmljiv nakon kiše. Iznad slapa nalazi se uska klisura s nekoliko iznimno slikovitih slapova. Put po Logarskoj Put po Logarskoj prirodoslovno je etnografska staza koja vodi kroz prekrasne kutke očuvane prirode krajinskog parka. Brojne prirodne i etnografske znamenitosti uz stazu privlače pozornost šetača. Staza je također namijenjena približavanju ljudi prirodi. Brložniški slapovi i Brložniška špilja Ispod Zabrložnice (1635 m), na lijevoj strani Logarske doline, izvire potok Brložnica. Od izvora teče najprije prilično položno, a zatim na nadmorskoj visini od 1122 m prelazi u slap visok 9 m i završava na nadmorskoj visini od 997 m. Na području Zabrložnice tijekom ledenog doba zadržavao se ledenjak koji je oblikovao kotao. Okružuju ga stijenke visoke do 70 m, a u njima je zbog mehaničkog raspadanja i kemijskog djelovanja nastala špilja visoka približno 40 m. Izvor Črne i prirodne posebnosti Kratko ispod slapa Rinke voda ponire i ponovno izbija u donjem dijelu doline. Na površinu izlazi zbog nepropusnih werfenskih slojeva, a zatim teče preko tamnih sedimentnih glina, što joj daje crnu boju. Veliku krajobraznu vrijednost dolini daje i Logarjeva lipa, gotovo simbol pogleda na dolinu, koja raste u donjem dijelu doline oko 300 m prije gospodarstva Logar u Logu, s lijeve strane ceste. Među brojnim arišima na Solčavskom posebno se ističe ariš na Klemenči jami, uz put prema Krofički i Strelovcu, samo nekoliko minuta iznad planinarskog doma; stablo je opsega više od 450 cm i visoko 28 m. Dolina i njezine padine poznate su i po raznolikosti gorskog cvijeća, među kojima ima dosta rijetkih i ugroženih vrsta. Na Okrešlju, botaničkoj oazi, te drugdje u parku možete se diviti maloj papučici, kranjskoj ljiljani, jaglacu, zoisovom zvončiću, encijanu, runolistu i kamniškoj murki. Ta se prirodna raznolikost ogleda i u brojnim zaštitama: na području parka nalazi se 7 prirodnih spomenika te čak 35 prirodnih vrijednosti državnog i lokalnog značaja.