Alpski botanički vrt Juliana

Utemeljitelj Alpskog botaničkog vrta bio je Albert Bois de Chesne. Godine 1925. u Trenti je kupio zemljište, a pri uređenju vrta pomagali su mu poznavatelji alpske flore Henri Correvon i Lino Vaccari te dr. Julius Kugy s podacima o nalazištima rijetkih biljaka. U proljeće 1927. počeo je donositi biljke iz planina i presađivati ih u vrt. Do 1947. plaćao je barem skromne naknade za održavanje vrta. Nakon Drugog svjetskog rata vrt su počeli obnavljati, a 1949. stručno vodstvo preuzeo je Prirodoslovni muzej Slovenije; pod njegovu je upravu vrt prešao 1962. godine. Alpski botanički vrt Juliana u Trenti uključen je u zakon o Triglavskom nacionalnom parku kao prirodni spomenik. Danas je Juliana jedini alpski botanički vrt u Sloveniji koji postoji već više od 70 godina. Vrt se nalazi 50 m iznad crkve sv. Marije, na padini Kukle, na nadmorskoj visini od 800 m. Prostire se na 2.572 m2. Najveći dio biljaka u alpinum donesen je iz Istočnih i Zapadnih Julijskih Alpa, Furlanskog gorja, s kraških travnjaka i predalpskog svijeta, a dio i iz Karavanki i Kamniških Alpa. Poseban dio vrta namijenjen je stranim vrstama koje potječu iz Zapadnih Alpa, Pireneja, Apenina, Atlasa i Kavkaza. Prvi vrtlar bio je Anton Tožbar, kojega je Bois de Chesne poslao na školovanje u Padovu, a u radu u vrtu pomagala mu je Ančka Kavs. Njihov su posao nastavili Tožbarova kći Marija i njezin suprug Jože Završnik, a nakon njegove smrti sin Klemen Završnik. Juliana je najljepša u svibnju i početkom lipnja, no u njoj je puno sitnih, možda manje upadljivih biljaka koje su jednako lijepe i vrijedne posjeta od proljeća do jeseni. Naslovna fotografija: Tina Gerkman