Divaška jama

Divaška jama ima dva usporedna okomita ulaza na nadmorskoj visini od 427 m. Današnji glavni ulaz prolazi kroz 10 m široku i 15 m duboku urušnu vrtaču, u kojoj je još 1886. godine prokopan umjetni prolaz do ulazne dvorane. Drugi, prirodni ulaz, spušta se uz rub urušne vrtače okomito 25 m u Ulaznu dvoranu. Prvih godina to je bio jedini pristup špilji, a prelazilo se pomoću užadi, a zatim drvenih ljestava. foto: Kristjan Rešaver U ulaznom prostoru, nazvanom Plesna dvorana (Ulazna dvorana), do kojeg još dopire dnevno svjetlo, pod je umjetno poravnat. Odavde vode 17 m širok i 15 m visok podzemni prolaz te špiljska staza ispod urušenog stalagmita. Na jugozapadnoj stijeni uzdižu se sige i debeli stalagmiti, od kojih su dva pri dnu prelomljena i nagnuta („Piramidišče”). Dno ulaznog prolaza spušta se u najniži dio prostora, gdje se zimi zadržava hladan zrak, a ljeti se zrak svakodnevno hladi zbog noćnih temperatura. Zbog toga je siga u prolazu posebne sive boje i oblika. Nakon 80 m ulazni prolaz završava, uzdiže se i sužava do bočne niše nazvane Samotarjeva molilnica. Špiljska staza vodi preko Prelaza Šipka u Šipku, 20 m dug odjeljak špilje posut brojnim velikim stalagmitima, gdje se miješaju ulazni i špiljski zrak. Šipka je stariji naziv za taj dio špilje zbog kupolastih izraslina na stijenama i sigama. foto: Kristjan Rešaver Prolaz se lagano spušta. Ovdje više nema utjecaja ulaza i zimi nas obavija topliji i uvijek vlažan zrak. Podovi prolaza, punog kop, siginih cipresa i svijeća, se spuštaju, a prolaz se povećava i širi u 40 m dugu Dvoranu kralja Matjaža. Dvorana je bogata upečatljivim sigastim oblicima i srušenim golemim stalagmitom Kraljem Matjažem, iznad kojeg stoji stalagmit Kralj Samo (neko vrijeme poznat i kao Tegethoffov spomenik). Na istočnoj stijeni nalazi se lijep bijeli sigasti Slap Savice. Na dnu dvorane nalazi se ponor Pekel, od kojega preko mosta vodi odvojak staze u bočni prolaz nazvan Muzej umjetnosti. To je 60 m dug prolaz, posut prekrasnim kapničkim oblicima: stalagmitima Mumije, Cipresa i Kineska vaza, a sa strane visi veliki baldahin, s kojeg raste stalaktit Slonov rilac. Kapnički prolaz završava urušajem u siginoj ploči, nazvanim Katakombe. Glavni prolaz iz Dvorane kralja Matjaža sužava se kroz Sotesku slapov s karakterističnim slapovima sige na bočnim stijenkama. Uskoro se zatim ponovno širi i uzdiže u 70 m dugu Kalvariju, gdje nas dočekuju sigaste koppe Meduze, iznad kojih se uzdiže kapničko padina s gozdom stalagmita i stupova. Špiljska staza uspinje se ispod stropa Kalvarije i završava petljom kod drvenog križa. Ukupna duljina Divaške jame iznosi 700 m. Posjetitelji po obnovljenoj stazi mogu razgledati nešto više od dvije trećine špilje.