Park Škocjanske jame

Škocjanske jame zbog svojeg iznimnog značenja za svjetsku prirodnu baštinu upisane su 1986. na UNESCO-ov popis. Time je međunarodna stručna javnost priznala iznimnu važnost ovih jama, kao jednog od bisera planeta Zemlje. Škocjanske jame najvažnija su podzemna pojava na Krasu i u Sloveniji te pripadaju među najvažnije špilje na svijetu. Čovjeka je odavno privlačila klisura na čijem kraju Reka nestaje u podzemlje, kao i tajanstveni ulazi u špilju. Reka ponire pod stijenu, a na njezinu vrhu nalazi se selo Škocjan, po kojem su jame i dobile ime. Arheološka istraživanja dokazuju da čovjek u špiljama i njihovoj okolici boravi od davnine - od mezolitika, neolitika, brončanoga i željeznoga doba, preko antike i srednjega vijeka do danas, dakle već više od 5000 godina. Nalazi na tom prostoru pokazuju da značaj Škocjanskih jama već u prapovijesno doba nije bio samo lokalni, nego najmanje regionalni. Na tom su području u 19. stoljeću započela i temeljna istraživanja krša i krških pojava. Odavde potječu međunarodni geomorfološki termini »kras« i »dolina«. U uvalama i okolici žive rijetke i ugrožene ptice, više vrsta šišmiša, a očuvan je i izniman ekosustav uvjetovan geomorfologijom i mikroklimom, u kojem se susreću mediteranski, submediteranski, srednjoeuropski, ilirski i alpski florni elementi. U podzemnom sustavu Reke očuvane su rijetke špiljske životinje. Iznimna veličina podzemnog kanjona ono je što Škocjanske jame izdvaja od drugih špilja i svrstava ih uz bok nekim svjetski poznatim podzemnim znamenitostima.