Koča stoji tik pod Gladkim vrhom (1667 m) na vršnom hrptu Ratitovca, najistočnijeg produžetka Julijskih Alpa. Prvu je koču sagradila Selška podružnica SPD-a i otvorila je 9. kolovoza 1925.; nazvali su je Krekova koča po dr. Janezu Kreku (1865.–1917.). U bivaku na sedlu, 200 m niže od koče, 1990. je uređena zimska soba s ležajevima. Koča ima elektriku.
U posljednjim je godinama koča temeljito obnovljena i modernizirana. Stalno je otvorena od prvog vikenda u lipnju do zadnjeg vikenda u rujnu, a izvan toga radi subotom, nedjeljom i blagdanima. U četiri ugostiteljska prostora ima 100 sjedećih mjesta i šank; u 3 sobe je 12 postelja, a na zajedničkom ležaju još 12 ležajeva. Na raspolaganju su WC, umivaonica sa hladnom vodom, a prvu ugostiteljsku prostoriju grije krušna peć. Voda je kišnica, a dostupni su i elektrika te mobilni signal.
Razgled: Ispred koče, a još više s Gladkog vrha, pruža se širok pogled. Na istočnoj strani vide se Križnogorsko sleme i donji dio Selške doline; prema jugoistoku su vrhovi Lubnik, Stari i Mladi vrh te Koprivnik, a u pozadini Sorško polje i Ljubljanska kotlina, iza njih Posavsko hribovje; za Koprivnikom u daljini se vidi Snežnik. Na jugu je Blegoš, a iza njega Javornik. Na jugozapadu se na ratitovčkoj padini vide sela Torka i Ravne, s druge strane Selške doline pruža se Davča, nad njom Porezen, a u pozadini Trnovski gozd. Na zapadu je venac Donjih bohinjskih gora s Črnom prstom, Rodicom i Voglom te u daljini Matajur. Na sjeverozapadu pogled seže preko Jelovice i Pokljuke do Julijaca s Triglavom, a na sjeveru se vide Karavanke i Kamniške Alpe.
Krekova koča na Ratitovcu otvorena je subotom, nedjeljom i blagdanima. Izvan radnog vremena utočište možete pronaći u obližnjoj zimskoj sobi, u kojoj su dva kreveta i nekoliko dekâ.
Zanimljiviji izleti: Altemaver (1678 m), najviši vrh Ratitovca, 20 minuta; Kremant (1658 m), 45 minuta; Kosmati vrh (1643 m), 1 h; Dražgoše (853 m), 3 h; Planina Pečana, 30 minuta; Planina Klom, 1 h.
Automobilom:
Naslovna fotografija: Aleš Glavnik