Koča stoji iznad ruba strme južne padine Dobrče, na mjestu zvanom Kres, gdje su, prema predaji, za vrijeme turskih upada palili kresove. Prvu su koču nakon 1. svjetskog rata podigla četvorica privatnika. Godine 1952. preuzelo ju je Planinsko društvo Tržič i nazvalo po tržiškom planincu Ladislavu Kostanjevcu (1906.–1937.), kojega je pod Storžičem zatrpala snježna lavina. Požar je koču 16. rujna 1974. potpuno uništio. Na zgarištu su 1975. počeli graditi novu koču, otvorenu 10. lipnja 1978., koja se od tada zove Koča na Dobrči.
U 2012. godini Koča na Dobrči izabrana je za najomiljeniju planinarsku koču u zajedničkoj akciji Planinske zveze Slovenije i lista Nedelo.
Pogled: Od koče se pruža izniman pogled na sve strane, osim prema sjeveru. Na istoku se najprije vide Kriška gora i Storžič, a iza njih vrhovi Kamniško-Savinjskih Alpa. Na jugoistoku se uzdiže Posavsko hribovje, ispred njega je prostrana Ljubljanska kotlina, a iza nje se širi unutarnjsko brdovje sve do Snežnika i Javornika. Na jugu je podno Dobrče visoravan Podgora između Tržiča i Begunja s lijepim selima, a iza nje se pruža gorenjska ravnica od Šmarne gore do Jesenica, s Kranjem, Radovljicom, Bledom i drugim mjestima. Gorenjsku ravnicu uokviruju Polhograjsko hribovje, Škofjeloško gorje, Jelovica i Pokljuka. U smjeru prema jugu vide se Lubnik, Blegoš, Porezen i Ratitovec. Na zapadu se iza Jelovice i Pokljuke otvara široka panorama Julijskih Alpa s Triglavom. Pogled prema sjeveru zaklanja vrh Dobrče, a ako se popnemo na vrh, otvara se lijep pogled i na Karavanke s Begunjščicom i Stolom, dolinu prema Ljubelju te na Košutu.

Prelazi do drugih planinarskih kuća
– Roblekov dom na Begunjščici (1657 m), preko Prevala i južne padine Begunjščice, 3.30 h (laka staza)
Usponi na vrhove
– Dobrča (1634 m), 0.30 h (laka staza)
– Veliki vrh (2088 m), preko Prevala, 4.00 h (laka staza)
Pristup automobilom: