Arboretum Volčji Potok

Arboretum Volčji Potok spada među najvažniju vrtnoarhitektonsku baštinu u Sloveniji, pa je 1999. godine proglašen kulturnim spomenikom od državnog značaja. Zbog kulturnih, povijesnih, krajobraznih i vrtnoarhitektonskih obilježja ima poseban značaj za Republiku Sloveniju. Na području nekadašnjega gradskog kompleksa sačuvana je parkovna cjelina koja povezuje ostatke dvorca, tematski uređene dijelove s različitim vrstama bilja, vodene motive, prirodno krajobrazno okruženje i poglede prema okolici, uključujući brežuljak Homec s crkvom na vrhu i Kamniške Alpe. Zbog velike raznolikosti biljnog materijala arboretum je važan i s biološkoga i genetskoga gledišta. Arboretum čine uređeni parter u geometrijskom stilu s povijesnim položajem dvorca iz 17. stoljeća, park u krajobraznom stilu, tematske cjeline poput rozarija, trajnicâ, vodenih biljaka, šume, kisele šume, ruševina starog grada Volčji Potok na vrhu Volčjega hriba te šire parkovno područje. Unutar arboretuma nalaze se i druge površine i objekti bez spomeničkih svojstava, ali su funkcionalno povezani s njegovim djelovanjem. Glavni dijelovi parka Južni i Zapadni park odvojeni su drvoredom divljeg kestena. Na ulazu posjetitelji mogu nastaviti ravno prema parternom parku ili skrenuti lijevo u polukružnu stazu kroz Zapadni park, gdje se održavaju sezonske izložbe i gdje su glavni naglasak cvjetne gredice koje se mijenjaju iz godine u godinu. Souvanova loka leži između Velikog jezera, starog i parternog parka te upravne zgrade. Ovdje dominira voda, a uz potok Stanjška rastu grabovi i johe. Mnoge biljke, poput bršljana, lovorvišnje i tise, daju prostoru zeleni ugođaj i zimi. U tom su dijelu zanimljive i vrste poput hamamelisa, japanskog cvjetnog drijena, hortenzija i perzijske parrotije. Parterni park smješten je na ravnici pod nekadašnjom graščinom. Središnji motiv čini francuski vrt od šišanog šimšira, uz okruglaste gredice sa sezonskim cvijećem i rub od stupasto oblikovanih tuja. Između francuskog vrta i pristave nalazi se ukrasni vodeni bazen, danas poznat kao Barbrin vodnjak. Rozarij je oblikovao Miha Ogorevc u 1960-ima, a danas predstavlja oko devetsto sorata ruža. Među njima su divlje i povijesne ruže, grmolike vrste, rugoze, penjačice te moderne skupine floribunda i hibridnih čajevki. Stari park izravno je povezan s nekadašnjom graščinom. U njemu se ističu stoljetna stabla, platane posađene krajem 19. stoljeća i skupina divljih kestena, kao i stara bakrena bukva koja zaklanja pogled na galeriju. Šuma u istočnom dijelu arboretuma skriva ruševine grada Volčji Potok, a Jelova draga, Gornji i Donji engleski park te Hujski travnik prikazuju veliku raznolikost šumskih i otvorenih staništa, s pogledima prema Kamniškim Alpama i okolnim naseljima. Izložbe se u arboretumu stalno mijenjaju.