Dvorac Velika Nedjelja

Grad Velika Nedelja
Dvorac Velika Nedjelja je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Dvorac Velika Nedjelja stara je križarska komenda koja se prvi put spominje 1273. godine. Prema svojemu postanku vjerojatno potječe iz razdoblja ubrzo nakon 1200. godine, kada je Fridrik Ptujski, salzburški ministerijal, uz pomoć njemačkog viteškog reda zauzeo veliko-nedjeljsko područje.Srednjovjekovna jezgra dvorca očuvana je u jugozapadnom dijelu današnje građevine, dok danas prevladava renesansna gradbena koncepcija. Kasnije pregradnje, osobito one između 1723. i 1730. godine, nisu bitno izmijenile vanjski izgled dvorca.Na dvoranskom je dvorištu sačuvan barokni zdenac s kovanom krunom i pogonskim mehanizmom. U dvoranskoj kapeli nekoć su se nalazile znamenite gotičke skulpture sv. Katarine, sv. Barbare i Sočutne, koje danas obogaćuju zbirku dvorca na Ptuju. Vrlo kvalitetan kiparski rad također je grbovni reljef komtura Marquarda von Eckha iz 1612. godine, čije se autorstvo pripisuje talijanskom renesansnom kiparu Philibertu Pacobelliju.U dvorcu se može razgledati Etnološka zbirka te izložba Velika Nedjelja kroz stoljeća. Razgled je moguć uz prethodnu najavu.

Dvorac Velika Nedjelja stara je križarska komenda koja se prvi put spominje 1273. godine. Prema svojemu postanku vjerojatno potječe iz razdoblja ubrzo nakon 1200. godine, kada je Fridrik Ptujski, salzburški ministerijal, uz pomoć njemačkog viteškog reda zauzeo veliko-nedjeljsko područje.

Srednjovjekovna jezgra dvorca očuvana je u jugozapadnom dijelu današnje građevine, dok danas prevladava renesansna gradbena koncepcija. Kasnije pregradnje, osobito one između 1723. i 1730. godine, nisu bitno izmijenile vanjski izgled dvorca.

Na dvoranskom je dvorištu sačuvan barokni zdenac s kovanom krunom i pogonskim mehanizmom. U dvoranskoj kapeli nekoć su se nalazile znamenite gotičke skulpture sv. Katarine, sv. Barbare i Sočutne, koje danas obogaćuju zbirku dvorca na Ptuju. Vrlo kvalitetan kiparski rad također je grbovni reljef komtura Marquarda von Eckha iz 1612. godine, čije se autorstvo pripisuje talijanskom renesansnom kiparu Philibertu Pacobelliju.

U dvorcu se može razgledati Etnološka zbirka te izložba Velika Nedjelja kroz stoljeća. Razgled je moguć uz prethodnu najavu.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment