| Name | Grad Hrastovec |
| Full Address | Slovenija, Štajerska, Grad Hrastovec, Hrastovec 22, 2230 Lenart v Slovenskih goricah |
| Koordinate | 46.5653768, 15.7872569 |
| Spletna stran/vir | visit site |
Grad Hrastovec jedan je od najmoćnijih dvoraca u Sloveniji, ne samo zbog dominantna položaja, nego i zbog kvalitetne arhitektonske oblikovanosti. Čini ga ogroman kompleks koji na jugu tvori stariji dio s trima renesansno oblikovanim jednokatnim traktovima i trima tornjevima, dok sjeverne traktove kasnijeg datuma, s raznoliko raščlanjenim krovovima i rasporedom, zatvaraju unutarnje dvorište.
Do današnjih dimenzija rastao je postupno. Njegov tlocrt upućuje na nekadašnju nepravilnu, stariju, srednjovjekovnu zamisao. Prvi se put spominje 1265. godine. Obuhvaćao je dva tornja povezana bedemom. Već 1338. uz manji dvor podignuta je kapela posvećena sv. Ožbaltu. Od 1481. godine grad su posjedovali grofovi Herbersteini, koji su ga, osim u razdoblju od 1802. do 1902., imali u vlasništvu sve do Drugoga svjetskog rata.
Grad obuhvaća starije renesansno jezgro na jugu i noviji barokni dio na sjeveru. Stariji južni dio, nastao oko 1600. godine, na uglovima je utvrđen s tri okrugla tornja, dok je sjeverni dio ponajprije rezultat baroknih pregradnji i dogradnji te je nastao između 1655. i 1666. prema nacrtima arhitekta Domenica Della Tore.
Sjeverni, reprezentativni dio dvorca s kapelom sv. Križa ima nad ulaznim portalom godinu 1668. Ondje se nalazi bogato oblikovano svečano stubište i raskošno uređena barokna dvorana. U svečanoj dvorani prikazani su mitološki i žanrovski prizori te motivi klasicističkih krajobraza na zidu. Vrijedi istaknuti i iznimno kvalitetne barokne štukature iz prve polovice 18. stoljeća, koje se nalaze u svečanoj dvorani, na stropu nekadašnjeg dvoranskog hodnika, u dvoranskoj kapeli i na stubištu.
Legenda o gradu Hrastovcu
U 16. stoljeću mladi hrastovački grof Friderik Herberstein zaljubio se u lijepu Agatu s dvorca Štralek. Njihovoj je ljubavi protivila Friderikova majka, pa su se vjenčali potajno, u Stiperjevoj kapeli (danas podružna crkva sv. Marije u Radehovi). Friderikova majka optužila je Agatu za vještičarenje. Dok je grof Friderik bio u ratu, mučenjem ju je prisilila da baci tek rođeno dijete u goruću peć. Potom ju je prijavila sucu, koji ju je osudio na smrt. Zatražila je da Agati odrube glavu. Kad se Friderik vratio iz bojeva, naravno, više je nije našao. Od tuge joj je na nesretnom mjestu podigao crni križ, simbol nesretne ljubavi. Priča je opisana u knjizi Črni križ pri Hrastovcu, autor je Ožbalt Ilaunig.
Dvorac nije otvoren za posjetitelje.
