| Name | Grad Turjak |
| Full Address | Slovenija, Dolenjska, Grad Turjak, Turjak |
| Koordinate | 45.878016, 14.609844 |
| Spletna stran/vir | visit site |
Turjak je naselje na vrhu duge turjaške padine, poznato po istoimenom gradu. Ime je dobio po svojim gospodarima Auerspergima, grofovima Turjaškima, koji se prvi put spominju 1162. godine. Neki od njih postali su i povijesno poznati: Andrej Turjaški (1557.–1593.) vodio je vojsku koja je 1593. pobijedila Turke kod Siska, a u spomen na tu bitku na Turjaku se svake godine priređuju viteške igre. Herbert Turjaški (1528.–1575.) bio je kranjski deželni glavar; u bitki kod Budačkog Turci su mu odrubili glavu, a pobjedu su potom slavili velikim svečanim povorkama u Carigradu 1575.
Nagačene glave Herberta Turjaškog i Friderika Višnjegorskog Turjačani su otkupili za velik novac. Kao relikvije čuvane su na gradu Turjaku do 1943. godine, kada su za grad nastupili teški dani. Grad je bio teško oštećen, a na to podsjećaju dvije spomen-ploče: jedna na vanjskom zidu kraj ulaza, druga u unutrašnjosti. Obnova je započela šezdesetih godina 20. stoljeća, a 1988. godine grad je proglašen kulturno-povijesnom baštinom i prirodnom znamenitošću.
Grad Turjak prvi je put spomenut 1220. godine, iako je, prema predaji, nastao već u 10. ili 11. stoljeću, možda i ranije. Godine 1318. spominju se dva grada, donji i gornji; ruševine drugoga još su vidljive. Današnji izgled dobio je nakon potresa 1511. Na kamenom natpisu s grbom Turjaških, na sjeveroistočnom volovskom tornju, tj. bastiji, stoji tko ga je dao podići. Riječ je o najopsežnijoj okrugloj bastiji u Sloveniji. Druga posebnost je renesansni obrambeni hodnik u obliku trokuta. Taj obrambeni sustav jedan je od prvih takve vrste u Sloveniji i među najranijima na području srednje Europe.
U gradu su i romaničkog su podrijetla visoka kuća ili palacij te Dalmatinova kapela. Turjaški su bili veliki podupiratelji protestantizma, sve dok nisu napustili protestantsku vjeru. Slovenski protestantski pisac Jurij Dalmatin (1547.–1589.) skrivao se u gradu Turjaku i ondje prevodio Bibliju; kapela je po njemu dobila ime. U njoj su djelomično očuvane gotičke freske, a kolorirane akvarelne preslike cijele freske iz 1888. čuvaju se u Narodnom muzeju u Ljubljani.
U gradu je i katolička kapela. Od 1789. ondje je bila župna crkva i župa, a 1990. crkva je ponovno posvećena i u njoj se i danas služe nedjeljne mise. Grad nema park, ali je njegova okolica isprepletena šetnicama. Pod gradom su ruševine nekadašnjih staklenika, a odatle vodi put do „molikova” – domova za starije i nemoćne. Sjeverno od grada nalazio se turnirski prostor, gdje se i danas jednom godišnje održavaju viteške igre.
U šumi pokraj sela Turjak nalazi se groblje s obzidom i kapelom. U grobnici u obliku hrama pokopani su turjaški grofovi, a ondje se čuva i srce grofa Hansa Auersperga-Turjaškog, koji je poginuo u gradu Gaetti u Italiji 1861. godine, u dobi od 23 godine.
Zanimljivost: Poznata je priča o tome kako se tur našao u grbu turjaških grofova. U turjaškim je šumama živjelo divlje govedo, zvano tur. Pri gradnji grada turovi su smetali zidarima pa ih je grof dao pobiti. Samo jednoga nisu uspjeli uloviti, nego su ga tek nakon sedam dana doveli na grad. Stari je zidar tada prorekao da će turjaški rod biti snažan poput tura koji se toliko dugo opirao. Ponosni je grof dao tura prikazati na tornju i u obiteljskom grbu.
