Grad Žovnek i Braslovsko jezero

Grad Žovnek zasigurno je jedan od najstarijih gradova na Slovenskom. Tko su bili graditelji prvotnog grada nije poznato. Prvi poznati vlasnik koji se spominje u literaturi u 12. stoljeću bila je obitelj Savinjski. Oko 1150. preimenovali su se u Žovneške. Žovneški gospodari već su pri prvom spominjanju u pisanim izvorima, uz obiteljski grad, posjedovali i grad Ojstricu u općini Tabor, Šenek nad Polzelo te Libenstein nad Preboldom. U kasnijim godinama Žovneški su postupno povećavali svoje posjede, financijsku i vojnu moć te ugled. Godine 1333. Žovneški su nakon otkupa druge polovice grada Celja svoje upravno središte i prebivalište preselili u Celje. Car Ludvig Bavarski je 16. travnja 1341. Friderika I. posebnom poveljom uzdigao u grofovski stalež. Godine 1436. Celjski grofovi uzdignuti su u knezove. Grad Žovnek Kao novo upravno središte Žovneških, celjski je grad preuzeo vodeću ulogu, no oni su i dalje ostali snažno vezani uz svoj matični grad i obiteljske simbole. Grad Žovnek ostao je njihov obiteljski grad, u kojem su se kasniji naraštaji Celjskih grofova često zadržavali. Nakon nasilne smrti posljednjeg Celjskog kneza Ulrika II. 1456. u Beogradu, grad Žovnek, kao i ostala imovina Celjskih, prešao je u vlasništvo Habsburgovaca, koji su novo vlasništvo upravljali uz pomoć upravitelja. Posljednji vlasnik koji je živio na gradu bio je Jožef Čokl von Ruhethal, koji je 1816. u dolini sagradio novu graščinu Žovnek i iselio se iz starog grada. Nakon 1816., kada su se iz grada odselili posljednji stanovnici, grad je prepušten propadanju. Danas je nekada moćan grad prikazan kao ruševina koja se postupno obnavlja. Pristup gradskom kompleksu uređen je preko mosta kroz obnovljeni ulazni portal. Dvostruki ulazni portal bio je namjerno odvojen za pješake i konjanike. Lijevo od ulaznog portala stoji najistaknutiji dio gradskih ruševina, okrugli obrambeni toranj, koji je Žovneškima zasigurno služio u obrambene svrhe. Toranj je dvokatna građevina koja je nekoć imala središnji prostor na prvom katu, gdje se nalazila gradska kapela. Desno od ulaznog portala nalaze se ostaci južnog vanjskog i unutarnjeg bedema. Središnji dio grada nekoć je bio stambeni dio, odnosno palacij, koji je danas gotovo u cijelosti srušen. Jedini ostatci nekoć moćnog palacija dva su takozvana "špica", koja su 2008. u potpunosti obnovljena. Braslovsko jezero Braslovsko jezero nalazi se približno 1 km sjeverozapadno od središta Braslovča. Nastalo je 1961. godine pregrađivanjem potoka Trebnik i površinom iznosi približno 4,5 ha. Jezero je od samih početaka bilo namijenjeno turističkim aktivnostima i društvenim događanjima. Na jezeru i uz njega u prošlosti su se tijekom ljeta i zime održavale brojne priredbe. Danas je Braslovsko jezero omiljena točka ponajprije za ljubitelje šetnji i odmora u prirodi, jer je oko jezera uređena šumska poučna staza duga oko 1,5 km, prikladna za sve dobne skupine. Rado ga posjećuju i ljubitelji ribolova. Moguće aktivnosti uz jezero: šetnje prikupljanje džepnog herbarija - šumska poučna staza piknici u prirodi ribolov na 4 ha vodene površine: štuka, smuđ, som, šaran, podust, klen, mrena, ploščić, amur, zelenika, crvenperka Izvor: http://www.braslovce.si/Turizem/GradZovnek http://www.braslovce.si/Turizem/BraslovskoJezero