Koča na Blegošu 1391 m

Koča stoji na Leskovškoj planini na zapadnoj strani vrha Blegoša. Na Blegošu dugo nije bilo planinarske postaje, iako je bila potrebna. Zato je PD Škofja Loka 1976. godine na temeljima izgorenog pastirskog stana počelo graditi planinsku koču, koju je svečano otvorilo 18. rujna 1977. u povodu svoje 70. obljetnice. Koča je s vremenom postala premala, pa su je povećali; dograđen je aneks i preuređena unutrašnjost. Povećanu koču otvorili su 27. lipnja 1982. u povodu 75. obljetnice PD Škofja Loka. Godine 1993. uveden je mobitel. U dvama ugostiteljskim prostorima ima 64 sjedeća mjesta i točionik; u 3 sobe nalazi se 15 kreveta, a na zajedničkom ležaju 30 ležajeva; tu su i WC te umivaonica s hladnom vodom; ugostiteljski prostori griju se pećima; ima tekuću vodu i mobitel. Od listopada 2003. koča je priključena na električnu mrežu. Razgled: Od koče je pogled ograničen, pa je najbolje popeti se na vrh Blegoša, odakle se pruža prekrasan vidik. Prema istoku nižu se vrhovi Škofjeloškog gorja Koprivnik, Mladi vrh, Malenski vrh i Lubnik, Polhograjsko hribovje s Toščem te Posavsko hribovje s Kumom; prema jugu vidi se padina Blegoša iznad dolina Logarščice i Kopačnice, dio Poljanske doline, iznad nje Žirovsko i Idrijsko gorje, a na obzoru Snežnik, Javorniki i Trnovska šuma; na zapadu je u blizini Porezen, a dalje Donje Bohinjsko gorje; sjeverozapadno se iznad Selške doline uzdiže Ratitovec, iza njega vide se Julijske Alpe s Triglavom; na sjeveru su iznad gorenjske ravnice Karavanke sa Stolom i Begunjščicom te Kamniško-Savinjske Alpe sa Storžičem, Kočno, Grintovcem, Krvavcem, Skutom i Velikom planinom, a u blizini se vide sjeverne padine Škofjeloškog gorja prema Selškoj dolini, iznad nje Dražgoška gora s Dražgošama na svojoj padini te Jelovica.