Velika planina, koja obuhvaća Veliku, Malu i Gojšku planinu te Dovju i Veliku griču, najveća je visokogorska pašna planina u Sloveniji. Na njoj su pastiri izgradili više pastirskih naselja s više od stotinu pastirskih stanova (koča, bajta) posebnog oblika, koji su zaštitni znak visoravni. Na planini se nalaze i prirodne znamenitosti Velika i Mala Vetrnica. Riječ je o jamama kojima se zbog trošenja urušio strop te su nastale udoline.
Pastirsko naselje slovi za jedno od rijetkih očuvanih naselja te veličine u Europi i privlači brojne posjetitelje tijekom cijele godine. Prepoznatljivo je po svojoj tipičnoj arhitekturi, koja predstavlja svojevrsni simbol Velike planine. Krovovi koča prekriveni su karakterističnim smrekovim šindrama koje sežu vrlo nisko. U kamničkom kraju pastirsku koču nazivaju pastirska bajta ili pastirski stan, a smrekove šindre od milja zovu „šinkel”.
Naselje osobito ожivi u lipnju, kada koče ispune pastiri koji sa svojom stokom ostaju na ispaši do rujna. Sa zadovoljstvom vas pozivaju na kušanje domaćih mliječnih delicija ili na pravi pastirski obrok – kiselo mlijeko i žgance.
Nešto uzdignutije iznad pastirskog naselja nalazi se kapela Marije Snježne, koja je na tom mjestu izvorno stajala još prije Drugog svjetskog rata. Na kraju rata njemački su je vojnici spalili, a ponovno je podignuta 1988. godine, na inicijativu tadašnjih pastira. Posvećena je Mariji Snježnoj, pa 5. kolovoza predstavlja poseban blagdan za kapelu i cijelo pastirsko naselje.
Tijekom ljetnih mjeseci, u vrijeme pastirske sezone, svete mise održavaju se svake nedjelje, a svake godine na Badnjak na polnoćku dolazi više tisuća posjetitelja.
Jama Vetrnica najpoznatija je prirodna znamenitost planine. Čine je Mala i Velika Vetrnica, nastale trošenjem kada se njihov strop urušio, što je dovelo do nastanka dviju udolina. Posjećenija je Velika Vetrnica, a njezina posebnost su naslage snijega koje se u jami mogu naći i tijekom ljetnih mjeseci.
Jama Dovja griča nalazi se u Tihoj dolini i duboka je svega 9 m. Poznata je po predajama koje su se odvijale u blizini jame, zbog čega je ona predstavljala utočište dobrim i manje dobrim likovima, koje su uglavnom stvorili pastiri. Najpoznatije su priče o divljim ili dovjim ljudima, koji su navodno živjeli u Dovjoj griči ili divljoj stijeni, što bi, prema predaji, značilo i samo ime jame.
Muzej se nalazi u pastirskom naselju i otvoren je svaki dan tijekom pašne sezone na Velikoj planini. Prepoznatljiv je već izvana jer se kao mala, siva pastirska bajta nalazi u kamenitom dijelu naselja.
Koča koja je prije stajala na tom mjestu bila je malo prije kraja Drugog svjetskog rata spaljena, a Preskarov Andrej je u ljeto 1945. na zgarištu podigao današnju koču u izvornom ovalnom obliku, kakav je bajta imala prije rata. Danas je to jedina koča koja se svojim oblikom, malom veličinom i skromno uređenom unutrašnjošću izdvaja među ostalim pastirskim stanovima.
U muzeju se, među ostalim, nalazi i primjerak trniča – posebnog sira poznatog na području Velike planine.