Vojkova koča na Nanosu – 1240 m

Koča stoji u zavjetrini, tik pod Plešom (1262 m), jednim od vrhova Nanosa, visoke krške visoravni koja se strmo uzdiže nad Gornjom Vipavskom dolinom. Početci koče sežu u 1907. godinu, kada je Ajdovsko-vipavska podružnica SPD-a osnovala fond za gradnju planinarske koče. Godine 1913. fond je preuzela novoosnovana Vipavska podružnica SPD-a, u koju su bili učlanjeni i planinari iz Postojne, gdje je bilo i sjedište fonda; iste su godine kupili zemljište na kojem se danas nalazi Vojkova koča.

Kada su ti krajevi nakon Prvog svjetskog rata pripali Italiji, rad podružnica SPD-a na tom području prestao je. Nakon Drugog svjetskog rata i nakon sjedinjenja tih krajeva s maticom domovinom, stare je planove ostvarilo PD Postojna; koču su svečano otvorili 7. kolovoza 1949. Nazvali su je po narodnom heroju Janku Premrlu-Vojku (1920.–1943.), rođenom u Podnanosu; ispred koče stoji njegov poprsni kip.

Godine 1976. dograđen je aneks i koča je obnovljena. U jesen 1990. koča je potpuno obnovljena iznutra i izvana te je djelomično zamijenjena oprema. U proljeće 1991. uveden je telefon. Vojkova koča na Nanosu ljeti je otvorena svaki dan od 1. svibnja do 30. rujna, osim četvrtkom. Radno vrijeme je od 7 do 20 sati, a srijedom do 19 sati.

Razgled: Lijep pogled pruža se s obližnje Pleše, na kojoj se nalazi RTV toranj. Na istočnoj strani vidi se Postojnska kotlina s Postojnom na krajnjem istočnom rubu i Javornicima iznad nje, a potom se nižu gore i vrhovi od Krima do Posavskog hribovja s Kumom, Gorjancima i Kočevskim Rogom. Na jugoistočnoj strani nalaze se prostrane snežniške šume sa Snežnikom, a u pozadini su Snježnik, Risnjak i drugi vrhovi Gorskog kotara. Na jugu, na prijelazu Postojnske kotline u Vipavsku dolinu, tik pod Nanosom je Razdrto, iza se uzdiže Vremščica, lijevo su brežuljkasti Brkini, a desno pogled seže preko Krasa do Tršćanskog zaljeva.

Na zapadnoj strani je kraška visoravan Nanosa, lijevo ispod nje je Vipavska dolina s Ajdovščinom i Vipavskim Križem te Trnovska šuma s Čavnom na sjevernoj strani doline i visoravni Tršćansko-komenski Kras s Trsteljem na južnoj strani. Na sjeveru su najprije prostrane šume na Hrušici, Nanosu i Trnovskoj šumi, a zatim pogled seže do Julijskih Alpa s Triglavom, Karavanki i Kamniško-Savinjskih Alpa.