Tolminska, kojoj su nekoć pripadala i područja Bovca i Kobarida, može se pohvaliti bogatom arheološkom, etnološkom i kulturno-povijesnom baštinom. Prvi Muzej za Tolminsku otvoren je za javnost 1951. u zgradi Coroninijeva dvorca u Tolminu. Osnovan je s namjerom da prikuplja, čuva i predstavlja tu bogatu i raznoliku narodnu baštinu. Kao samostalna institucija djelovao je nešto više od sedam godina, a potom je 1958. priključen Goriškom muzeju te je pod njegovim okriljem kao Tolminska muzejska zbirka ostao punih 42 godine.
![]()
U travnju 2000. Tolminski muzej ponovno je postao samostalna javna ustanova koja djeluje na području općina Bovec, Kobarid i Tolmin. Stručno pokriva područja arheologije, etnologije, povijesti i povijesti umjetnosti.
Sjedište muzeja i dalje se nalazi u impozantnom Coroninijevu dvorcu u središtu Tolmina, gdje se, uz upravne, depojske i izložbene prostore, nalaze i stručna priručna knjižnica te vjenčana dvorana u kojoj se povremeno održavaju manji kulturni događaji.
Uz zbirke i izložbe u matičnoj zgradi, Tolminski muzej skrbi i o više vanjskih zbirki i objekata. Pod njegovom upravom ili barem stručnim nadzorom nalaze se: arheološki muzej i temelji rimske kuće na Mostu na Soči, spomen-izložbe u rodnim kućama Simona Gregorčiča na Vrsnom, Cirila Kosmača na Slapu ob Idrijci i Simona Rutarja u selu Krn, etnološke zbirke u staroj jezgri Breginja, Robidišča i u domu TNP-a u Trenti, drvena kašča na Pečinah te njemačka kosturnica kod ušća Soče i Tolminke.