Menina planina

Prirodni biseri Slovenije: Menina planina Prostrana šumovita kraška visoravan Menina planina nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1200 do 1500 metara na istočnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpa, među visoravnima u središnjoj Sloveniji, i budi očekivanje lijepih panoramskih pogleda na stjenoviti lanac vrhova. Menina planina je opsežna sredogorska kraška visoravan. Na jugu je omeđuje Tuhinjska dolina, na zapadu prijevoj Črnivec, na istoku graniči s Dobroveljskom visoravni, a na sjeveru s Gornjogradskom kotlinom. Do Menine planine vode brojne ceste, pa izletnicima omogućuju jednostavan pristup blizini vrhova i drugih odredišta. Na vrh, gdje se nalazi planinarski dom, vodi više označenih staza iz doline Drete i Tuhinjske doline. Staze uglavnom prolaze kroz šumu, dosta su duge i nisu osobito razgledne. Ime je dobila po redovnicima iz gornjogradskog samostana kojima je nekoć pripadala. Pod Meninom planinom, u Gornjogradskoj kotlini, u predgorju Kamniško-Savinjskih Alpa, nalazi se Gornji Grad. Kroz dolinu teče rijeka Dreta, koja se kod Nazarja ulijeva u Savinju. Naseljska obilježja doline su razasuta naselja s oblikovanim središtem na ravnom dijelu kotline i samotna gospodarstva razbacana po brežuljkastom području. Gornji Grad je najveće naselje i upravno središte pretežito agrarnog okoliša, a obilježavaju ga važni povijesni i kulturni spomenici. Ondje je nekoć bilo sjedište ljubljanske biskupije, a danas se mjesto ponosi najvećom katedralom u Sloveniji. Gornji Grad ujedno je i izvrsno polazište za izlet na Meninu planinu. Put je dobro označen markacijama i putokazima. foto: Barbara Debeljak S najvišeg vrha, Vivodnika (1508 m), pruža se prekrasan pogled na središnji dio Kamniških Alpa. Usred valovite kraške površine izmjenjuju se travnjaci i sve izraženija šuma. Vidikovac nas uzdiže iznad šume i nagrađuje pogledom. Drugo najčešće posjećeno područje su Šavnice, s najvišim vrhom Goli vrh, na južnijem dijelu visoravni, gdje je nadmorska visina nešto niža, ali je teren manje obrasao. Na Golem vrhu mogu se vidjeti i alpsko bilje, koje unatoč blizini Alpa na Menini nije tako često. Visoravan je najposjećenija ljeti, kada ondje pase stoka. Menina planina i dalje je važna za pašu, iako se broj životinja smanjio, a neka travnata područja zarasta šuma. Veći dio, osim područja oko razglednog Golog vrha, prekriva šuma koja se brzo obnavlja kad prestane ispaša. Uz Veliku planinu, nekoć je bila drugo najveće pastirsko naselje u Savinjskim Alpama. Jezero Biba nalazi se u udolini na sjeveroistočnom dijelu planine. Nastalo je na naslagi nepropusnih škriljevaca, a vjerojatno su i pastiri dodatno zapečatili porozno kraško dno, jer je za ispašu stoke voda nužna za napajanje. Jezerca Biba skroman je, ali važan izvor vode za stoku na Menini. Dugo je oko 90 metara i široko 50 metara, a prirodni je spomenik. Njegov opseg ovisi o količini oborina. Na sjevernom dijelu visoravni nalazi se jama Jespa. Ledena jama leži u blizini Doma na Menini, na sjevernom kraju, između glavnog vrha Vivodnika i sjevernog ruba visoravni. Ulaz u jamu je na dnu 30 metara duboke kraške udoline, do koje vodi staza. Silazak do dna zahtijeva nešto lakšeg penjanja. Staza nas sigurno vodi na dno, a pri spuštanju jasno osjećamo promjenu temperature, koja osjetno pada. Za jamu su karakteristični toplinski i vegetacijski obrat. Na južnom dijelu udoline nalazi se više prolaza s ledenim slapovima. Ova prekrasna jama poznata je i po špiljskim kornjašima. Na Menini planini česti su različiti kraški oblici. Viši dijelovi područja u pravilu oskudijevaju površinskim vodama, dok su na njihovim podnožjima česti izvori. Danas prečesto zaboravljamo da živimo u jednom od najljepših kutaka našeg planeta, ispunjenom prirodnim biserima. Menina planina svakako je jedan od njih.   Naslovna foto: Barbara Debeljak