Dvorac Dobrovo

Na Dobrovem je već od 13. stoljeća stajao dvorac, ali je tijekom stoljeća propadao. Na njegovu je mjestu početkom 17. stoljeća podignuto novo renesansno dvoransko zdanje, koje se do danas sačuvalo u razmjerno neizmijenjenom obliku i smatra se jednim od najljepših na Goriškom. Dobrovska je graščina u tlocrtu gotovo pravilan kvadrat sa simetrično postavljenim tornjevima na uglovima. Obrambeni je zid vjerojatno sagrađen tijekom drugog mletačkog rata (1615. – 1617.), a nakon prestanka opasnosti pretvoren je u arkadni hodnik; jedan je toranj preuređen u kapelu posvećenu sv. Anti Padovanskom. Zidove kapele krase skinuti originali i kopije gotičkih fresaka s područja sjeverne Primorske. Prvi su vlasnici, prema predaji, bili grofovi Colloredo, zatim je kraće vrijeme posjed pripadao markizima Montecuccoli, a od kraja 18. stoljeća obitelji Catterini-Erzberg iz Gorice. Godine 1872. posjed je ženidbom prešao u ruke obitelji Baguer. U prvom vas katu dočekuje Viteška dvorana s grbovima nekih plemićkih obitelji koje su imale dvorac u posjedu. U dvorani je sačuvana i zidna slika s prizorom pomorskog napada na grad. Danas Viteška dvorana ugosti brojne glazbene i druge priredbe. Zanimljiva je i Lovačka soba, u kojoj su prikazana imanja grofa Baguera, a 1894. ih je na zidove oslikao Clemente Del Neri. Njegova se djela mogu razgledati i na stubištu. Muzejske prostore na 1. katu obogaćuje kulturno-povijesna zbirka koja predstavlja obitelj te muzejsku zbirku grofa Silverija de Baguera. Na 2. katu, pretvorenom u galeriju, možete razgledati najveću europsku zbirku grafičkih djela briškog sunarodnjaka, svjetski poznatog umjetnika Zorana Mušiča. Povremeno se organiziraju i druge izložbe. U viteškoj dvorani i na raskošnom dvorištu održavaju se kulturne priredbe i vjenčanja. U prizemlju i kamenito nadsvođenom podrumu možete priuštiti dvorski ručak i degustaciju vina.