Ledavsko jezero

Ledavsko jezero
Ledavsko jezero je zanimljiva ideja za izlet. Ovdje ćete pronaći opis, lokaciju, fotografije i korisne informacije za posjet.
Između sela Krašči i Pertoča vode Ledave i potoka Lukaj pregrađene su u umjetno akumulacijsko jezero. Brana zadržava vodu s ciljem zaštite niže ležećih sela i grada Murske Sobote od poplava. Voda i njezina obala ubrzo su postali dio prirodnog okoliša, a raskvašeno tlo pružilo je stanište tršćacima, rogozu, šašu, sitovima i vrbama. U obalnom pojasu gnijezde najmanje dvije vrste trstica: bičja trstica (Acrocephalus schoenobaenus) i rakar (Acrocephalus arundinaceus), kao i sve tri vrste cvrčalaca: kobiličar (Locustella naevia), trstni cvrčalac (Locustella luscinioides) i riječni cvrčalac (Locustella fluviatilis). Od čaplji je zanimljiva čapljica (Ixobrychus minutus). Jezero je i važna postaja na prolazu ptica, jer je ondje zabilježeno čak 22 vrste obalnih ptica koje se zaustavljaju na svojem dugom selidbenom putu. Za posebne biljke, poput polegle lindernije (Lindernia procumbens), zanimljivi su i muljeviti sprudovi koji se pojavljuju nakon povlačenja vode. U jezeru i njegovoj blizini osobito je živo u proljeće, kada u njega iz okolnih šuma dolaze vodozemci svih vrsta — žabe, krastače, daždevnjaci i gatalinke — kako bi položili svoje mriješćenje. Nastalo jezero ubrzo su naselili i ljubitelji ribolova, pa su u njemu i danas prisutne brojne riblje vrste, domaće i strane. Uz ribolovce su ovdje česti i drugi predatori, poput vidre te ribojednih ptica: kormorana, sive čaplje, crne rode, vodomara i ćubastog gnjurca.

Između sela Krašči i Pertoča vode Ledave i potoka Lukaj pregrađene su u umjetno akumulacijsko jezero. Brana zadržava vodu s ciljem zaštite niže ležećih sela i grada Murske Sobote od poplava.

Voda i njezina obala ubrzo su postali dio prirodnog okoliša, a raskvašeno tlo pružilo je stanište tršćacima, rogozu, šašu, sitovima i vrbama. U obalnom pojasu gnijezde najmanje dvije vrste trstica: bičja trstica (Acrocephalus schoenobaenus) i rakar (Acrocephalus arundinaceus), kao i sve tri vrste cvrčalaca: kobiličar (Locustella naevia), trstni cvrčalac (Locustella luscinioides) i riječni cvrčalac (Locustella fluviatilis). Od čaplji je zanimljiva čapljica (Ixobrychus minutus).

Jezero je i važna postaja na prolazu ptica, jer je ondje zabilježeno čak 22 vrste obalnih ptica koje se zaustavljaju na svojem dugom selidbenom putu. Za posebne biljke, poput polegle lindernije (Lindernia procumbens), zanimljivi su i muljeviti sprudovi koji se pojavljuju nakon povlačenja vode.

U jezeru i njegovoj blizini osobito je živo u proljeće, kada u njega iz okolnih šuma dolaze vodozemci svih vrsta — žabe, krastače, daždevnjaci i gatalinke — kako bi položili svoje mriješćenje. Nastalo jezero ubrzo su naselili i ljubitelji ribolova, pa su u njemu i danas prisutne brojne riblje vrste, domaće i strane. Uz ribolovce su ovdje česti i drugi predatori, poput vidre te ribojednih ptica: kormorana, sive čaplje, crne rode, vodomara i ćubastog gnjurca.

Your Rating

Dostop
Urejenost

Leave a Comment