Soteska Huda luknja

Huda luknja je soteska rijeke Pake, duga 1 km, između brežuljaka Tisnik (786 mnm), koji još pripada Karavankama, i Pečovnik (794 mnm), a to je i ime špilje u koju ponire kratki potok Ponikva. Špiljski sustav otkriven je u duljini od 2,3 km i obuhvaća 20 dostupnih kraških šupljina, među kojima su Huda luknja, Vodni rov i Medvedji rov. Na padinama Tisnika nalaze se i druge špilje: Špehovka, Pilenica i Školjka. Brdo Tisnik građeno je od dolomita i vapnenaca srednjeg i ranog trijasa, dok su u okolici lapor i pješčenjak. Zbog takvih uvjeta ovdje rastu alpske biljke: kortuzovka (raste samo ovdje i na Uršlji gori), dvocvjetna ljubica, skorjasti kamenokreč, lijepi jaglac, planinski srobot i valdštajnija. Na vrhu Tisnika javljaju se i kraške te submediteranske vrste, poput crnog graba, malog jasena, lovorastog likovca i mrtve koprive. U špilji su pronađene tri vrste kornjaša, prvi put zabilježene upravo ondje. Sitni kornjaš dug dva milimetra dobio je ime po brdu: aphaobiella tisnicensis. U špiljama žive i pauci, sitne zmijice, špiljski puževi, račići, šišmiši i šumska sova. Na padinama uz Hudu luknju s ceste se povremeno mogu promatrati gamse, osobito kada je više još pod snijegom. Još 1935. Srečko Brodar u špilji Špehovka otkrio je tragove paleolitičkog naseljavanja, a kasnije je istraživanja nastavio njegov sin Mitja. Među najvažnijim nalazima su koštani i kameni alati stari 35.000 do 20.000 godina pr. Kr., obrade medvjeđih kostiju, kameni nožići i jedinstveni koštani šiljak lećastog presjeka, dvije koštane jednoredne harpune iz srednjeg kamenog doba, kopča iz Pilenice iz brončanog doba te keramika terra sigillata iz rimskog razdoblja. Turizam se ovdje razvio vrlo rano. Lokalni stanovnik Ivan Vivod omogućio je turistički obilazak već 1894., što Hudu luknju svrstava među prve slovenske turističke špilje. O razvijenom turizmu svjedoči i razglednica iz 1898. Danas je špilja dostupna turistima uz vođenje speleoloških vodiča speleološkog kluba (Zbornik, str. 389–396). Šaleška planinska staza vodi iz soteske strmo uzbrdo, pokraj Špehovke i Pilenice, prema Završu.